ENCIKLOPEDIJSKI RJEČNIK HUMANOG I VETERINARSKOG MEDICINSKOGA NAZIVLJA

---

Enciklopedijski rječnik humanog i veterinarskog medicinskoga nazivlja

hrvatsko – latinski – engleski – francuski – njemački

Rječnik sadrži oko 44.000 natuknica.
Na projektu je surađivalo 94 suradnika.

Leksemi u ovom rječniku sastoje se od
– hrvatskog naziva,
– latinskog sinonima,
– podrijetla riječi (najčešće latinsko ili grčko),
– kratke definicije
– te sinonima na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku.

Temeljna je svrha Enciklopedijskog rječnik humanog i veterinarskog medicinskoga nazivlja bila
sakupiti i etimološki objasniti stručne izraze cjelokupne suvremene medicine,
– humane i
– veterinarske,
uključivši i dodirna prirodoznanstvena područja
– farmacije,
– fizike,
– kemije,
– biologije,
– botanike,
– zoologije,
– antropologije i dr.

Posebna je pozornost bila posvećena
onim granama znanosti koje su značajne za razvoj odnosno za suvremeno stanje znanja u medicini, kao što su
– biokemija,
– imunologija,
– genetika,
– molekularna biologija itd.

Pritom se nastojalo prikupiti u struci usvojene i potvrđene termine, osobito one međunarodno prihvaćene, i to u suvremenom obliku, dakle prema najnovijim međunarodnim preporukama, ako stariji oblici nisu ispravniji (npr. Nomina anatomica).

Osim toga nastojalo se zadržati i češće narodne nazive za bolesti ili simptome, osobito one koji se rabe na širim govornim područjima i koji su i danas u uporabi.

Ponegdje su zadržani i neki stariji, pa i napušteni izrazi, kako bi ipak bacili svjetlo na našu medicinsku narodnu terminološku baštinu i kako ne bi potpuno pali u zaborav.

Napokon, u rječnik su uneseni i neki najnoviji stručni izrazi, napose one tuđice iz angloameričkoga govornog područja, koje su se uvriježile u mnogim jezicima, a za koje u hrvatskome jeziku još nema prihvatljvog izraza.

Nazive anatomskih struktura, kao i nazive bolesti, nastojalo se navoditi prema strukturi, funkciji, patološkoj promjeni ili drugim objektivnim značajnim parametrima, dok su eponimi za iste pojmove spomenuti samo kao sinonimi, osim kad je imenovanje bolesti, sindroma i sl. prema autoru posve uvriježeno i općenito prihvaćeno.

Lijekovi su navedeni po svojim generičkim imenima, dok su tvornički nazivi izbjegavani, osim rijetkih iznimaka koje se nisu mogle izbjeći.

Natuknice su poredane po abecedi.
Vodeće natuknice tiskane su masnim slovima, jednako tako i njihovi latinski sinonimi.
Podrijetlo riječi (latinsko, grčko ili drugo) objašnjeno je u uglatim zagradama.
Kod eponima zabilježen je autor po kojem je entitet nazvan, s naznakom struke, narodnosti i godinama rođenja i smrti.

Zbog izvornih grčkih izraza u podrijetlu riječi natuknice dodan je grčki alfabet .

Namijenjen je stručnjacima i znanstvenicima, pa i studentima obiju struka.

Povratak

---

Povratak

Mogućnosti kupnje – opširnije

Fizičke osobe – obročno plaćanje: – obrok.

Pravne osobe – plaćaju jednokratno bez popusta.

Povratak