Hrvatski opći leksikon obrađuje vlastita imena, nazive i pojmove iz mnogobrojnih struka …
Hrvatski opći leksikon obrađuje vlastita imena (imena osoba, zemljopisna i druga imena), nazive i pojmove iz mnogobrojnih struka kao i određen broj stranih riječi preuzetih u hrvatski te riječi i izraza iz stranih jezika (od biblijskoga hebrejskoga, starogrčkoga i latinskoga, ruskog i talijanskog do američkog engleskog) koji hrvatskomu jeziku nisu prilagođeni, nego se rabe kao citati.
Građa je ovoga leksikona odabirana tako da bi odgovorila potrebama hrvatskoga čitatelja početkom 21. st. Ona poglavito obrađuje natuknice iz temeljnih područja ljudskih znanja, vještina i djelatnosti kako u današnjem svijetu tako i kroz povijesna razdoblja.
Hrvatski opći leksikon – nacionalni atribut
Nacionalni atribut u naslovu leksikona upozorava na činjenicu da se građa univerzalne naravi
– donosi i sagledava iz specifičnoga, hrvatskog rakursa,
– kao i na pojačan udjel nacionalne građe, što je uobičajena praksa ne samo u općim izdanjima LZMK-a nego i u sličnim izdanjima inozemnih izdavača enciklopedike.
Što hrvatski opći leksikon obrađuje
Hrvatski opći leksikon obrađuje
vlastita imena (imena osoba, zemljopisna i druga imena),
nazive i pojmove iz mnogobrojnih struka kao i
određen broj stranih riječi preuzetih u hrvatski te riječi i izraza iz stranih jezika (od biblijskoga hebrejskoga, starogrčkoga i latinskoga, ruskog i talijanskog do američkog engleskog) koji hrvatskomu jeziku nisu prilagođeni, nego se rabe kao citati.
U načelu Leksikon ne obrađuje “obične” riječi živoga hrvatskoga jezika (kći, zora, sam, vatren, hodati, zaludu itd.) nemaju li kakvu posebnu terminološku vrijednost. Tako je u abecedariju Leksikona tek manji broj apelativa i pojmova iz umjetničkih i drugih strukovnih područja (stih, srok, boja, svjetlost, pjesma itd.).
Imena osoba
U Leksikonu se dakle opisuju i tumače imena osoba koje su se istaknule svojim životom i/ili svojim djelima
kao znanstvenici i pisci,
kao dobitnici Nobelove nagrade,
kao vladari i političari,
kao pape i drugi crkveni i vjerski velikodostojnici,
kao sveci i svetice,
kao povijesni ili kao legendarni junaci itd.
Nastojali smo pritom pronaći ravnotežu između ličnosti koje pripadaju povijesti (Neron, Kaligula, Napoleon 1. Bonaparte) i onih koje djeluju u naše doba (E. Obama, V. V. Putin, A. D. Merkel).
U člancima
o umjetničkim stvaraocima (književnicima, glazbenicima, likovnim i filmskim umjetnicima) te kadšto
znanstvenicima
– navode se naslovi najvažnijih njihovih djela u hrvatskom prijevodu (najčešće dva do tri, najviše desetak).
Imena naroda
Imena naroda i različitih ljudskih skupina (etničkih, vjerskih i dr.) bilježe podjednako
mnogoljudne,
vojnički i politički utjecajne narode,
kao i one koji su dali osobito vrijedan prilog svjetskoj kulturi te
male narode i zajednice koji nas zanimaju zbog posebnosti njihova društvenog ustroja ili civilizacije.
Zemljopisna imena
Među zemljopisnim imenima
(imena gradova i naselja u svijetu i u Hrvatskoj,
imena mora i otoka, rijeka i jezera, planina i nizina,
država i pokrajina)
nalazimo podjednako ona koja su nezaobilazna zbog svoje fizičke veličine kao i na ona koja su bitna ili zanimljiva prema kakvu drugačijem kriteriju.
Povijesni događaji, ….
Također se obrađuju
mnogobrojni povijesni događaji,
politička, vjerska, društvena, umjetnička i druga gibanja ili
smjerovi pod odgovarajućim općim imenom
(križarski ratovi, boljševizam, kršćanstvo, romantizam, barok, moderna, secesija itd.).
Strukovni nazivi
Veliku skupinu natuknica tvore strukovni nazivi u vrlo širokom smislu te riječi, od suvremenih znanstvenih termina biokemije i nuklearne fizike do pučkih naziva alata, građevina ili običaja.
Tako se u Leksikonu tumače i riječi preuzete u hrvatski iz drugih jezika, a koje se rabe ponajprije u određenom tipu jezika, načinu govora, profesionalnom ili regionalnom području; no Leksikon nije rječnik stranih riječi i nema pretenzija sve ih obuhvatiti.
Inojezične riječi i izrazi
Inojezične riječi i izrazi koji su zadržali strukturu jezika podrijetla i nisu prilagođeni hrvatskomu, nego se rabe kao citati, također se tumače u Leksikonu (lat. mens sana in corpore sano, tal. dolce vita, am. eng!. Skylab, grč. panta rei itd.). Među takvim citatima najveći je broj latinskih koji su sastavni dio tradicionalne izobrazbe hrvatskoga intelektualca. Takvi su elementi, dakako, uvijek popraćeni funkcionainim (kadšto i doslovnim) prijevodom, a kad je to korisno, i dodatnim tumačenjem.
Leksikon također objašnjava slova, slovčane simbole, kratice, sigle, akronime.
Ravnoteža između različitih disciplina i struka
Pri izboru natuknica (imena i naziva) nastojalo se oko ravnoteže
između različitih disciplina i struka,
između nacionalnog i univerzalnoga,
između jedinica koje se odnose na trajne vrijednosti opće kulture i onoga što se nameće u aktualnom životu.
Idealnu ravnotežu teško je uspostaviti, jer će se štošta od onoga što nas danas zaokuplja uskoro pokazati banalnim, prolaznim i pomodnim. No to je rizičan dio leksikografskoga posla: leksikoni se pišu o prošlosti i sadašnjost!, premda pripremaju za budućnost.
Izvor građe i namjena
Kao priručno djelo opće kulture i izobrazbe Leksikon nudi i više obavijesti od traženih za školske svrhe, pa bi tako mogao biti koristan i širokomu krugu čitatelja: znalcima pojedinih struka da provjere kakav materijalni podatak ili da nađu osnovne podatke iz drugih struka; čitateljima novina, slušateljima radija i gledateljima televizije da nađu osnovnu obavijest o osobama, zemljama, kulturama, pojmovima i idejama, odgonetačima da lakše riješe križaljku ili rebus itd.
U IZDAVAČKOM PROGRAMU LEKSIKOGRAFSKOGA ZA VODA MIROSLAV KRLEŽA posebno mjesto zauzimaju enciklopedije, leksikoni i atlasi, koji se u većim ili manjim vremenskim razmacima ponavljaju, bilo pod istim naslovom kao druga, treća ili ina izdanja, bilo pod promijenjenim naslovom, ali s prepoznatljivom koncepcijom preuzetom iz prijašnjih izdanja. Upravo takva, temeljna izdanja naraštaji korisnika prepoznali su kao izvor pouzdanih i objektivnih informacija, pa je zahvaljujući tomu Zavod i stekao društveni status i ugled. Jedno je od takvih temeljnih izdanja i Hrvatski opći leksikon.
Riječ je o općem izdanju koje u jednoj knjizi donosi sažetu informaciju o što većem broju činjenica, priručniku namijenjenu ponajprije širokom krugu čitatelja i korisnika, a potom i stručnjacima posebnih struka. Za razliku od višesveščane enciklopedije, koja po definiciji teži okrupnjivanju pojmova i povezivanju srodnih pojmova u jednu, značenjski nadređenu natuknicu, pa susljedno tomu ima dulje pojedinačne tekstove, leksikon građu raščlanjuje na veći broj pojmova koje tumači pojedinačno i sažeto, približavajući se katkad strukturi rječnika.
Hrvatski opći leksikon kroz vrijeme
Već iz naslova razvidno je da ovaj leksikon nastavlja tradiciju, i to ne malu, prijašnjih izdanja LZMK-a.
Najstarije izdanje jednosveščanoga općeg leksikona objavljeno je 1974. pod naslovom Leksikon JLZ. Ustanovom je tada još ravnao njezin utemeljitelj Miroslav Krleža, a leksikon je potpisalo uredništvo sastavljeno od uglednih leksikografa iz tadašnjega radnog sastava. U predgovoru je istaknuto da je Leksikon JLZ koncipiran tako “da posluži kao izvor osnovnih informacija o imenima, stvarima, pojavama i pojmovima koji se najčešće javljaju u usmenoj i pismenoj cirkulaciji ideja”. Tim, u svoje vrijeme pionirskim izdanjem, postavljeni su temelji i standardi leksikonskog izdanja općega tipa, a postignutom nakladom ono je postalo jednim od nezaobilaznih priručnika u širokoj uporabi.
Hrvatski opći leksikon – prethodna izdanja
Do sljedećeg izdanja prošla su više od dva desetljeća. Ono je u Zavodu pokrenuto 1989, no knjiga je predana javnosti 1996.pod nazivom Hrvatski opći leksikon ili skraćeno HOL. Glavni urednik akademik August Kovačec u predgovoru je napomenuo da se poslovi izrade toga de facto drugog izdanja općega leksikona nisu “odvijali samo po preciznim zahtjevima leksikografskog posla« nego i pod utjecajem “dramatična političkog i društvenog raspleta u Hrvatskoj i u susjednim zemljama”.
U vrtlogu tih promjena bitno se mijenjao sadržaj leksikona i paradigme pojedinih definicija, no njegova koncepcija i način obrade pojmova ostali su dosljedni žanrovskomu standardu postavljenom prije više od dva desetljeća. I to su izdanje općega leksikona korisnici dobro prihvatili, stoga je Zavod desetak godina poslije pristupio aktualizaciji i grafičkom preoblikovanju građe te s novinskim izdavačem Jutarnjim listom objavio i kroz novinsku mrežu distribuirao Hrvatski obiteljski leksikon u 11 svezaka maloga formata. To izdanje izvela je redakcija sastavljena od zavodskih leksikogram s glavnim priređivačem Tomislavom Ladanom.
Hrvatski opći leksikon – ovo izdanje
U ovom izdanju, u koje je ugrađeno iskustvo i dobre strane svih spomenutih inačica leksikona, ali i drugih zavodskih izdanja, LZMK ostaje dosljedan koncepciji jednosveščanoga općeg leksikona kakva je postavljena prvim općim leksikonom u 1970-ima. S obzirom na naslov koji je istovjetan izdanju iz 1996, ovo je izdanje bibliografski definirano kao II. izdanje Hrvatskoga općeg leksikona, dakako dopunjeno i prošireno.
Hrvatski opći leksikon u svom II. izdanju ima, dakle, klasičnu strukturu za vrstu leksikografskog izdanja kojoj pripada; kratkim definicijama i opisima tumači vlastita imena i pojmove koji se javljaju u svakidašnjoj uporabi, a pripadaju područjima kulture, znanosti, tehnike, gospodarstva, politike, športa i zabave.
Hrvatski opći leksikon – nacionalni atribut
Nacionalni atribut u naslovu leksikona upozorava na činjenicu da se građa univerzalne naravi
– donosi i sagledava iz specifičnoga, hrvatskog rakursa,
– kao i na pojačan udjel nacionalne građe, što je uobičajena praksa ne samo u općim izdanjima LZMK-a nego i u sličnim izdanjima inozemnih izdavača enciklopedike.
Leksikonska građa temeljito je pregledana, gdje je trebalo popravljena te dopunjena u okviru uredništva koje čine leksikografi, uz rijetke iznimke, isključivo iz trenutačnoga profesionalnog sastava LZMK-a.
Uređivački proces odvijao se po klasičnom obrascu: u prvoj etapi građu raspoređenu po strukama obrađivao je veći broj leksikografa, od kojih je svaki bio zadužen za pojedinu struku ili nekoliko njih, a potom je uži redakcijski sastav obavio završno uređivanje cjeline građe.
Posebna pozornost pridana je onim strukama za koje smo zaključili da su u prijašnjim inačicama bile manje detaljno obrađene te strukama koje su podložne brzim promjenama.
Hrvatski opći leksikon – oko 6700 novih natuknica
O količini promjena govori podatak o približno 6700 novih natuknica te znatnom broju natuknica kojima je osve izmijenjen tekst.
Da bi se napravilo mjesta za nove natuknice, razumljivo je da je stanovit broj natuknica iz prijašnjih izdanja morao biti izostavljen. A budući da je opseg svakoga leksikografskog izdanja uvijek ograničen, kao i u prijašnjim izdanjima i u ovoj je prigodi riječ o izboru, što ostavlja mogućnost da su izostavljeni neki pojmovi za koje će vrijeme pokazati da im je mjesto u leksikonskom korpusu, pa će u nekom od budućih izdanja i bi:ti obrađeni. Uredništvo se stoga unaprijed zahvaljuje svakom dobrohotnom korisniku koji upozori na takve pojmove, kao i na moguće propuste i previde u postojećem tekstu, neizbježne u svakom, pa tako i ovom leksikografskom poslu i djelu.
UREDNIŠTVO
Bogutovac, mr. sc. Antonijela, leksikografska suradnica, LZ (astronomija, elektrotehnika, fizika, matematika, nuklearna tehnika)
Crljenko, dr. sc. Ivana, leksikografkinja, LZ (geografija Hrvatske)
Čepo, dr. sc. Dario, leksikografski suradnik, LZ (filozofija, ekonomija)
Domijan, Darija, dipl. ing., leksikografska suradnica, LZ (antropologija, biokemijsko inženjerstva, farmacija, kemija, kemijsko inženjerstva, metalurgija, obrtništvo, prehrambena tehnologija, rudarstvo, šumarstvo)
Dugački, dr. sc. Vlatka, leksikografkinja, LZ (povijest, češka i slovačka knjiž.)
Đurinović, Maja, prof., docentica, Umjetnička akademija, Osijek (balet)
Fabijanić, Sanja, prof., viša leksikografkinja, LZ (izgovor i etimologija)
Hameršak, Filip, prof., asistent, Pravni fakultet, Zagreb (vojništvo)
Jakobović, dr. sc. Zvonimir, leksikografski savjetnik u m. (mjeriteljstvo)
Jecić, dr. sc. Zdenko, leksikograf, LZ (aerotehnika, astronautika, brodogradnja, geodezija, građevinarstvo, informatika, pomorstvo, promet, računaistvo, strojarstva, tiskarstva, tekstilna tehnologija)
Jermen, dr. sc. Nataša, leksikografkinja, LZ (medicina)
Kragić, dr. sc. Bruno, leksikograf, LZ (film, francuska knjiž.)
Klemenčić, mr. sc. Mladen, leksikografski savjetnik, LZ (iseljeništvo, šport, geoznanosti) Kunčić, dr. sc. Meri, leksikograf, LZ (povijest)
Kušar, Vesnica, prof., leksikografkinja, LZ (opća geografija)
Lončarić, mr. sc. Svjetlana, leksikografkinja, LZ (etnologija, sociologija, njemačka i germanofonske knjiž.)
Lonza, dr. sc. Nella, znanstvena savjetnica, Zavod za povijesne znanosti HAZU, Dubrovnik (pravo)
Mandušić, mr. sc. Iva, leksikografkinja, LZ (povijest, klasične književnosti)
Marković, Barbara, prof., leksikografkinja, LZ (izgovor i etimologija)
Regan, dr. sc. Krešimir, leksikograf, LZ (povijest)
Richter-Novosel, Željka, prof., leksikografkinja, LZ (opća geografija, kartografija)
Rinčić-Pranjić, Davorka, prof., leksikografkinja, LZ (albanska, nizozemska i rumunjska knjiž.)
Rogić Musa, dr. sc. Tea, leksikografska suradnica, LZ (poljska i bosansko-hercegovačka knjiž.)
Šeparović, Ana, prof., leksikografska suradnica, LZ (likovne umjetnosti)
Šipoš, mr. sc. Velimir, viši leksikograf um. (agronomija, biologija, botanika, ekologija, veterina, zaštita prirode, zoologija)
Šojat, Lada, prof., leksikografska suradnica, LZ (pedagogija, psihologija, švedska, norveška i danska knjiž.)
Šunjić, Ankica, prof., leksikografkinja, LZ (teorija književnosti, usmena, hrvatska, makedonska, slovenska, srpska i crnogorska, bugarska, bjelorus ka, ruska, ukrajinska i baltičke knjiž., mađarska, grčka, finska knjiž., španjolska i hispanofonske knjiž., katalonska i galješka knjiž., portugalska i luzofonske knjiž., engleska i američka knjiž., hebrejska, indijska, arapska, turska, perzijska, kineska i japanska knjiž., lingvistika i filologija, religija, strane riječi, bibliotekarstvo)
Tomić, Darja, prof., viša leksikografkinja, LZ (kazalište)
Topalović, Duško, dipl. politolog, viši leksikograf, LZ (suvremena povijest i politologija, novinarstvo)
Tuksar, dr. sc. Stanislav, akademik, red. prof., Muzička akademija, Zagreb (glazba)
LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA
GLAVNI RAVNATELJ
Vlaho Bogišić
RAVNATELJ
Bruno Kragić
CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice li Zagrebu’ pod brojem 818642
Sva prava pridržava Copyright by LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA
ISBN 978-953-268-021-8
GLAVNI UREDNIK
Mladen Klemenčić
POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA
Ankica Šunjić,
Duško Topalović
UREDNiŠTVO
Ivana Crljenko,
Darija Domijan,
Vesnica Kušar,
Barbara Marković,
Željka Richter-Novosel
TAJNICA Vesna Jambrović
LIKOVNA UREDNICA
Dubravka Rakoci
JEZIČNO UREDNIŠTVO
Zrinka Meštrović,
Zdenka Hercegovac,
Davorka Rinčić-Pranjić,
Nada Vincek-Ayoub
ILUSTRACIJE
Andreja Holenda,
Zrinka Panjkota,
Dubravka Rakoci
CRTEŽI
Borko Jurin,
Marijana Jelić,
Vladimir Buday,
Nela Krstić
KARTOGRAFIJA
Tomislav Kaniški,
Vesnica Kušar,
Željka Richter-Novosel,
Mirjana Uršulin
GRAFIČKI UREDNICI
Zlatko Čičak,
Semir Resimović
GRAFIiČKA PRIPREMA
Štefica Perić,
Davor Petrović,
Branka Komadina,
Vlatka Adamović,
Vesna Dumenčić,
Blaženka Kahlina- Vlahoviček,
Gabrijela Romac
KOREKTURA
Olinka Knežević-Sandev,
Maja Karšaj,
Mihela Melem Hajdarović,
Iva Klobučar Srbić,
Dubravka Šalić, .
Dubravko Veldić,
Olgica Zidanić
INFORMATIČKA OBRADBA
Zdravko Pondelak
FOTOGRAFIJE IZVORI:
Hrvatski povijesni muzej,
Moderna galerija,
Muzej hrvatskih arheoloških spomenika,
Muzej grada Zagreba,
Muzej suvremene umjetnosti,
Muzej za umjetnost i obrt,
Reuters,
Tehnički muzej
AUTORI:
Kieran Baxter,
Ana Blekić,
Friedrich Böhringer,
Ana Cotta,
Ivana Crljenko,
Vina Čurčija,
Mišel Duričić,
Iva Duvnjak,
Berndt Fernow,
Bernard Gagnon,
Branko Galeković,
Watas Arunas Gineitis,
Andrea Holenda,
Reinhard Jahn,
Andrew Kaplanovsky,
Mladen Klemenčić,
Branka Komadina,
Živko Krstičević,
Vesnica Kušar,
Minette Layne,
Tea Marion,
Srđan Martinčić,
Richard Messenger,
Mijo Mišetić,
Luka Mjeda,
Katsu Miyauchi,
Matthieu Paley,
Damir Panjkota,
Milan Pavić,
Harvey Payne,
Zlatko Pejak,
Ana Marija Perić,
Jan Pešula,
Goran Petercol,
Tin Petrović,
Andre Pinho,
Dubravka Rakoci,
Ognjen Romac,
Martin St-Amant,
Chris Vlachos,
Goran Vranić,
Goran Zovak
 |  |
Mogućnosti kupnje – opširnije
Fizičke osobe – obročno plaćanje: – do – obroka.
Pravne osobe – plaćaju jednokratno bez popusta.
