LEKSIKON SOCIJALNE EKOLOGIJE

LEKSIKON SOCIJALNE EKOLOGIJE



images-sova

O knjizi – PredgovorIz recenzijaKazalo pojmova (dio)Bilješka o autoruInformacijePrimjeri

O knjizi

Leksikon socijalne ekologije prvi se put objavljuje u hrvatskoj stručnoj literaturi. Vrijedno djelo akademika prof. dr. sc. Ivana Cifrića sadržava gotovo 1 000 natuknica i povezuje različita znanstvena područja i discipline
- sociologiju,
- filozofiju,
- ekologiju,
- biologiju,
- teologiju,
- antropologiju,
- pedagogiju…

Leksikon će biti iznimno korisno pomagalo znanstvenicima, stručnjacima i studentima čiji su predmeti proučavanja sociološki, prirodoslovni i socijalnoekološki te svima koji u vlastitim područjima interesa proučavaju dinamičan odnos društva i prirode.

Povratak


— Predgovor —

Leksikon socijalne ekologije prvi se put objavljuje u hrvatskoj stručnoj literaturi pa je korak naprijed u pojmovnom povezivanju različitih znanstvenih područja i disciplina.

Pojmovni spektar pokazuje prisutnost više tematskih područja kao što su, primjerice,
- kultura i okoliš,
- održivi razvoj,
- ekološki pokreti i ekofeminizam,
- bioetika i ekološka etika,
- zaštita prirode i okoliša itd.

U nas ne postoji slično koncipiran rječnik ili leksikon. Obično su pisani na disciplinarnoj podlozi i usmjereni na jednu znanstvenu disciplinu ili znanstveno područje.
Prvotan naziv bio je Rječnik socijalne ekologije, ali je na sugestiju izdavača prihvaćen naziv Leksikon socijalne ekologije.

Potkraj 20. i početkom 21. stoljeća promjene u suvremenom društvu i okolišu (prirodi) upozoravaju na dvije velike krize:
(1) na krizu unutar društva (ekonomsku krizu, moralnu krizu itd.) i krizu modernih sistema u cjelini kao međunarodnu krizu (političku krizu, krizu upravljanja itd.) te
(2) na krizu odnosa društva prema okolišu.

Niz pojedinačnih kriza stvara Socijalnoekološku krizu, tj. povezani proces socijalne i ekološke krize, i cjelokupno utječe na cijelo čovječanstvo i njegovu perspektivu. Različite znanosti daju nova znanja, a politika ih nastoji pretočiti u praksu. Oba nastojanja suočavaju se s problemom dugoročnih ciljeva i novih paradigmi. Danas je bjelodano da se problemi ne mogu rješavati istim sredstvima i na isti način kojim su stvorili krizu, nego promjenama. Promjene su moguće ako je jasan smjer i okvir djelovanja i politike i znanosti. Zato su pred znanošću novi izazovi koji bi trebali pojačati ne samo interdisciplinarnost i transdisciplinarnost nego i napore u oblikovanju nove razvojne paradigrne. Znanosti međusobno surađuju u razvoju i uporabi novih znanja iako su još zatvorene u svoje pojmovne svjetove pa je potrebna mreža pojmova i znanstvenih informacija radi poticanja razmišljanja o novom paradigmatskom okviru stvaranja budućnosti. Pokušaj stvaranja zajedničke strukture pojmova temeljni je motiv pisanja ove knjige.

U Leksikonu su navedeni pojmovi primjenjivi u različitim znanostima, primjerice, sociologiji, filozofiji, ekologiji, biologiji, teologiji, antropologiji, pedagogiji itd.

Pritom su pojmovi selektivno izabrani. Uvršteni su oni za koje je autor smatrao da su sastavnica socijalnoekološke problematike i da tvore njezinu pojmovnu strukturu. To ne znači da i mnogi drugi pojmovi nisu korisni u kontekstu socijalne ekologije, ali bi povećali opseg knjige. Posebice se vodila briga o tome da uvršteni pojmovi mogu tijekom studija socijalne ekologije poslužiti studentima koji su na predavanjima i seminarima davali poticaj za petogodišnji rad na rukopisu. Moglo je i bolje, ali takve su okolnosti. Uneseni su i neki novi termini i sintagme za koje držimo da obogaćuju i potiču suvremeno razmišljanje. Naime, o rječniku – pojmovnoj strukturi – socijalne ekologije ne postoji interdisciplinarni pojmovni konsenzus. Vj erojatan je razlog dinamičnost samog predmeta istraživanja, odnosno dinamičan odnos društva i prirode koji potrebuje nove pojmove ili drugačije razumijevanje postojećih. Leksikon je koncipiran interdisciplinarno, kao što je i samo istraživačko područje socijalne ekologije. Naime, socijalna ekologija, osim toga što sama rabi znanja iz empirije i teorijski ih nastoji oblikovati u sustavno mišljenje u potrazi za novom socijalnoekološkom paradigmom, rabi pojmove i spoznaje iz drugih znanosti i znanstvenih disciplina kako bi pridonijela formiranju koherentne pojmovne jezgre u razumijevanju i objašnjavanju odnosa čovjeka (društva, kulture) i prirode (okoliša).
Bliska je ekohistoriji. Empirijsko znanje nije jedino izvorište socijalnoekološke misli.
Danas svaka znanstvena disciplina koja ne želi biti zatvorena u svoj svijet pojmova i tumačenja otvara svoj pojmovni prostor drugim znanostima. U tom smislu i Leksikon djeluje otvoreno kao što je, primjerice, i jezik otvoren utjecajima drugih jezika.

Leksikon sadržava 991 natuknicu.
Pisane su tako da se osim
kratkog određivanja pojma navode i
njegovo objašnjenje kod drugih autora te
kako ga shvaća autor Leksikona.
Neke su natuknice kratke, a neke i opsežnije, ovisno o procjeni njihova značenja za samu Socijalnoekološku misaonu orijentaciju.
Neke su stanovita inovacija u kontekstu suvremene literature i aktualne zbilje.
Tako su uvedeni i neki pojmovi, primjerice,
dužničko ropstvo u prirodi
dan ekološkog duga
ruža kulturne evolucije“,
društveni prirodni odno”
filozofija žrtvenog jarca
socijalnoekološki metabolizam
antropobiotička ekumena
žablji sindrom
čovjekov prirodni paradoks
epistemologija lovca i osvajača
filtriranje znanja
ekologija vremena
otisak vremena
kulturna entropija
menadžment vremena
kultura nasilja
otuđeni sistemi
susvijet” itd.

Kod nekih su natuknica,
osim objašnjenja, navedeni
i empirijski podatci
i neki važniji autori.

Tijekom rada na knjizi povećala se literatura pa je autoru bilo teško da je sam ugradi u ovakav pojmovnik. Podatci više služe kao argumentacijska potkrjepa objašnjenjima, a ne kao aktualne empirijske činjenice.
Leksikon nije samo skup pojmova različitih znanstvenih disciplina koji ulaze u opus socijalne ekologije nego i određena informacijska prilagodba potrebama suvremenog paradigmatskog mišljenja.
S obzirom na to, Leksikon nije kanonsko mišljenje, nego vremenito kritičko promišljanje pojmova kao poticaj nastavku rada u stvaranju pojmovne strukture. Otuda podnaslov Kritičko promišljanje. Čitatelju se može učiniti da pojmovnik preširoko zahvaća vokabular i da su možda neki pojmovi ovdje suvišni, a i poznati. No, oni imaju smisao u samoj koncepciji pojmovnika socijalne ekologije.

Socijalna ekologija je socijalna znanstvena disciplina nastala kao “produkt” povezivanja socijalnih i prirodnih znanosti u novo istraživačko interdisciplinarno područje i u skladu s tim istražuje prostorne i vremenske odnose društvenoga (čovjekova) života i okoliša u povijesnoj i aktualnoj perspektivi. U užem smislu neki je shvaćaju kao sociološku disciplinu koja istražuje socijalne uzroke i posljedice utjecaja društva na okoliš (prirodu), a drugi kao ekološku disciplinu koja istražuje utjecaj prirode i okoliša na društvo, odnosno posljedice ekoloških utjecaja na društvo. U osnovi je riječ o jedinstvenom predmetu proučavanja s dva aspekta: socijalnog i ekološkog. Zato Leksikon nije samo sociološki ni prirodoznanstveni nego socijalnoekološki.

U konceptualnom smislu ne orijentira se na usku tematiku zaštite prirode i okoliša niti je to njegov primarni cilj, nego sadržava širu tematiku obrazovanja u zaštiti prirode i okoliša, ali i u “stvaranju” novog okoliša – čovjekovim oblikovanjem prirode i okoliša i preoblikovanjem već oblikovane prirode i kulturnog okoliša. Kulturno oblikovanje prirode i okoliša, šireći se u planetarnim dimenzijama, postupno oblikuje planetarni okoliš – antropobiotičku ekumenu. Ona je, osim prirode (divljine), ključno područje istraživanja socijalne ekologije s pitanjem što i kako dalje u misaonoj konstrukciji i praktičnom djelovanju – nastavak ubrzanja ili usporavanje civilizacijskih promjena (društva i prirode). Za razumijevanje suvremenog odnosa društva i okoliša (društvenog prirodnog stanja), kao i za ekološku edukaciju, osim teorijskog i empirijskog aspekta pojmovne interpretacije, bitno je shvatiti kulturno-povijesnu dimenziju tog odnosa pa je u objašnjenjima uzeta u obzir vremenska dimenzija.

Natuknice su pisane tako da se navodi definicija, odnosno različito shvaćanje i razumijevanje pojmova kod nekih autora, a to zaslužuju i mnogi drugi autori.
Pisane su abecednim redom. U tom je smislu Leksikon informativan.
Osim toga, u njih su ugrađeni i osobni kritički osvrti na neke pojmove i shvaćanja.
U tom smislu djeluje i dijaloški i kao prvi takav pokušaj otvara mogućnost za drukčija razmišljanja.
Pokušaj je da se promišlja zajednička interdisciplinarna terminološka osnova socijalne ekologije.
Njegov je implicitni cilj pridonijeti znanstvenom konsenzusu o potrebi novog scenarija izlaska iz socijalnoekološke krize kao koncepta nove velike transformacije na osnovama ekosocijalno-tržišnog gospodarstva.
Budući da je znanost otvorena prema novim spoznajama i novim pojmovima, Leksikon je izraz sadašnjeg trenutka znanstvenih spoznaja, empirijskog stanja i autorova razmišljanja, a ne zatvoreni pojmovni arsenal.

Pisan je tako da se uz pojmove nalaze oznake (–>) koje upućuju na povezanost s drugim pojmovima u smislu općenite pojmovne mreže kako bi se steklo šire i bolje razumijevanje, odnosno kako bi se shvatio kontekst nekog pojma.
Dodan je (selektivni) popis literature (rječnika, knjiga i članaka) kojom se autor služio, pri čemu se vodilo računa o zastupljenosti domaćih autora, te kazalo pojmova i autora.

Zahvaljujem kolegicama i kolegama na korisnim savjetima te recenzentima
prof.dr. sc. Ognjenu Čaldaroviću,
prof. dr. sc. Pauli Durbešić i
doc. dr. sc. Hrvoju Juriću.

Za pomoć u prijevodu pojmova na njemački jezik zahvaljujem Ivanu Markešiću, a za prijevod na engleski jezik i pripremu teksta Tijani Trako Poljak. Osobito zahvaljujem urednici Sanji Ćorić na strpljivoj i angažiranoj suradnji.

Na Petrovdan 2012.

Autor

Povratak


— Iz recenzija —

Socijalna ekologija, kao sociologijska disciplina, ali i kao područje susreta različitih drugih znanstvenih disciplina, kod nas se uspješno razvija već više desetljeća. Najzaslužnija osoba za to je akademik prof. dr. sc. Ivan Cifrić, inicijator socijalno-ekologijskih istraživanja i rasprava, autor brojnih članaka i knjiga o socijalnoj ekologiji, te urednik časopisa Socijalna ekologija, koji sada znanstvenoj, stručnoj i široj javnosti nudi i Leksikon socijalne ekologije. Na zavidnom stupnju formiranosti discipline, autor očigledno uviđa kako je, u svrhu sumiranja dosadašnjih socijalno-ekologijskih istraživanja i zacrtavanja daljenjeg razvoja socijalne ekologije na našim prostorima, nužno napraviti jedno leksikonsko-enciklopedijsko djelo u kojemu će na pregledan, ali istovremeno i produbljen te interaktivan način, biti navedeni i objašnjeni ključni pojmovi kojima barata socijalna ekologija…

…valja napomenuti i da je Leksikon socijalne ekologije jedno od onih djela koja možemo smatrati velikim kulturnim pothvatom, čiju važnost prepoznajemo već sada, ali ćemo njegove učinke uvidjeti tek s vremenske distance.

Doc. dr. sc. Hrvoje Jurić

Predmet socijalne ekologije svakim danom sve je značajniji, s obzirom na suvremene aspekte zagađenja i ugrožavanja ljudskog habitata na Zemlji. Stoga izrada sustavnog rječnika najvažnijih pojmova svakako predstavlja izuzetno značajan poduhvat i važno djelo u našoj znanstvenoj i stručnoj periodici. Djelo je svakako izvorno s obzirom na njegov doprinos razvoju socijalne ekologije kao discipline koja objedinjuje niz interdisciplinarnih područja znanosti koje sudjeluju u proučavanju fenomena kojima se bavi socijalne ekologija. U svijetu postoje rječnici i leksikoni o dodirnim temama socijalne ekologije, no na hrvatskom jeziku takvo djelo još ne postoji, pa je djelo prof. Cifrića svakako značajan novum u našoj znanstvenoj i stručnoj produkciji. Autor je odabrao prikladan pristup u izradi djela – konzultirao je vrlo velik broj postojećih rječnika, leksikona, ali i izvorne literature u velikom opsegu čime je djelo značajno dobilo na kvaliteti.

Prof. dr. sc. Ognjen Čaldarović

Obimno djelo Leksikon socijalne ekologije nastalo je kroz desetljeća marom autora ak. I. Cifrića. Prikupljena je ogromna građa u kojoj su sabrani pojmovi korišteni kroz plodan znanstveni rad na području socijalne ekologije

Povratak


— Kazalo pojmova (dio) —

A

Adaptacija
Agenda
Agt1acija
AGIL
Agrarna politika
Agrarna sociologija ~Sociologija agrara Agrarno društvo
Agrikultura
Agrobioraznolikost
Akcident
Akcijski program 2015.
Akomodacija
Akulturacija
Akvakultura
Alfa strukture
Alijansa za spas civilizacija
Alternativna ekonomija
Alternativna poljoprivreda ~Ekološka poljoprivreda Amazonska kišna šuma
Amazonska prašuma
Ambalažni otpad
Američki mitovi
Amocco Cadiz
Androcentrizam
Anomija
Antiutopija >>Kibernetička civilizacija; >>Utopija Antropizacija
Antropobiotička ekumena
Antropocen
Antropocentrični environmentalizam
Antropocentrizam
Antropomorfizam
Apokalipsa
Apokaliptično vrijeme
Apolo
Apoptoza
Areal
Argentinski tango
Arhajsko društvo
Arhuška konvencija
Asilomarski skup
Asteroidi
Astronautska perspektiva
Atmosfera
ATTAC
Autekologija
Autocesta
Autoevolucija
Autohtona vrsta
Autootpad
Autopoietična vrijednosna teorija
Autopoietske mreže
Autopoietski sustav

B

Babilonska kula
Balans >>Ekološka ravnoteža
Banka matičnih stanica
Barbariziranje kulture
Barometar okoliša
Barometar života
Bazelska konvencija
BCSD >>PSOR
Beta-strukture
Betonizacija obale
Bezvremeno vrijeme
Bhopalska katastrofa
Biljna zajednica
Bioakumulacija
Biocenoza
Biocentrična etika
Biocentrizam
Biocidi
Biodiverzitet
Biodizel
Bioekologija >>Ekologija
Bioetička ekumena
Bioetička ljubav >>Bioetička načela
Bioetička načela
Bioetika
Biofilija
Biogeocenoza >>Ekosustav
Bio/geo/kibernetička revolucija
Biogorivo
Bioindikatori
Biokapacitet
Biokolonijalizam
Biološka evolucija
Biološka prilagodba >>Akomodacija, >>Prilagodba
Biološka razgradnja
Biološka raznolikost
Biološki determinizam
Biološko oružje
Biološko-krajobrazna raznolikost
Biom
Biomarker
Biornasa
Biornoć
Biomonitoring
Bionika
Biootpad >>Biorazgradivi otpad

Povratak


— Bilješka o autoru —

Ivan Cifrić (Petrijevci, 1946.) redoviti je profesor na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Doktorirao u Zagrebu, stipendist Zaklade Alexander von Humboldt-Stiftung (1984./85.).
Predavao više kolegija na dodiplomskim i poslijediplomskim studijima. Vodio više znanstvenih projekata, primjerice Socijalnoekološki aspekti razvoja, Modernizacija i identitet hrvatskog društva i sudjelovao na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima. Pokrenuo je kolegij Socijalna ekologija (1985./86.) i časopis Socijalna ekologija (1992.) te njegovu biblioteku Razvoj i okoliš (1994.).
Pročelnik Odsjeka za sociologiju (1981. – 1983. i 1996. – 1998.) i voditelj Zavoda za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu te predsjednik Hrvatskog sociološkog društva (1986. – 1990.).
Objavio je više od 150 znanstvenih i stručnih radova te 12 knjiga, a među njima Napredak i opstanak (1994.), Moderno društvo i svjetski ethos (2000.), Okoliš i održivi razvoj (2002.), Ruralni razvoj i modernizacija (2003.), Bioetička ekumena (2007.), Kultura i okoliš (2009.), te priredio više znanstvenih zbornika.
Nagrađen Godišnjom državnom nagradom za znanost. Od 2010. redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Razred za društvene znanosti.

Povratak


— Informacije —

Izdavač
Školska knjiga, d.d.
Zagreb, Masarykova 28

Za izdavača
dr. sc. Ante Žužul

Urednica
Sanja Ćorić, prof.

Recenzenti
prof. dr. sc. Ognjen Čaldarović
prof. dr. sc. Paula Durbešić
doc. dr. sc. Hrvoje Jurić

Likovno-grafičko oblikovanje naslovnice
Gabrijela Farčić

© ŠKOLSKA KNJIGA, d.d., Zagreb, 2012.
Nijedan dio ove knjige ne smije se umnožavati, fotokopirati ni na bilo koji način reproducirati bez nakladnikova pisanog dopuštenja.

Izdavanje ove knjige novčano je pomoglo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH.

Grafičke urednice
Sandra Anjoš Lalić
Marinka Vučković

Lektori
Marija Matković
Neven Penzar

Korektorica
Božena Pavičić

Grafička priprema
Grafičko-likovna redakcija Školske knjige

Tisak
Grafički zavod Hrvatske, d.o.o., Zagreb

Tiskanje dovršeno u prosincu 2012.

ISBN 978-953-0-61973-9

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 813441.

Povratak


— Primjeri —

Leksikon socijalne ekologije - primjer 1 Leksikon socijalne ekologije - primjer 2 Leksikon socijalne ekologije - primjer 3 Leksikon socijalne ekologije - primjer 4

Povratak