Osmojezični enciklopedijski rječnik

Osmojezični enciklopedijski rječnik (OER)

obuhvaća tri jezične skupine:

slavensku (hrvatski s ruskim),
germansku (engleski i njemački) te
romansku (francuski, talijanski, španjolski) s latinskim.

Osmojezični enciklopedijski rječnik (OER) u polaznom stupcu sadržava:
(1) razgovorni rječnik;
(2) pojmove osnovne nastave i pouke;
(3) nazivlje pojedinih struka, od tradicionalnih obrta do informatike i kibernetike, te pojmovnik različitih humanističkih područja (folkloristika, religija, filozofija, sociologija, pravo, politologija).

Uključen je i velik broj osobnih imena i zemljopisnih naziva, tako da se OER sastoji od temeljnog leksika, iscrpnoga strukovnog glosara i imena.

Osmojezični enciklopedijski rječnik (OER) zahvaća jezik u širem povijesnom i društvenom kontekstu. Stoga se u njemu obrađuju pojmovi iz književnosti, znanosti i industrije, koji se u cijelosti ne mogu shvaćati bez stanovitih zahvata u jezičnu prošlost i izvanstandardnu upotrebu. OER tako donosi i brojne arhaične, pokrajinske, dijalektalne i šatrovačke riječi i izričaje, uz strukovne internacionalizme i mnogobrojne natuknice iz svijeta sporta, zabave i medijske kulture.

Osmojezični enciklopedijski rječnik (OER) se konačno uobličuje tek u spoju polaznog stupca sa stupcima drugih sedam jezika, od ruskog do latinskog, pa se u dobivenim usporedbama pokazuje obilje zajedničkih značajki kojima je naš književni jezik povezan s cjelinom europskog izričaja što danas funkcionira kao svjetski (posrijedi su tisuće europeizama koji su postali internacionalizmi), ali se uočljivo pokazuju i razlike, koje tvore njegovu povijesno izraslu posebnost.

OER je opsežan priručnik općeg i stručnog tipa

OER je opsežan priručnik općeg i stručnog tipa sa sustavno razvrstanim i raspoređenim riječima, nazivima i izričajima, koji su prevedeni na sedam svjetskih jezika. Budući da su natuknice popraćene i uobičajenim jezikoslovnim oznakama i potrebnim naznakama primjene i polja značenja (od mitologije i mehanike, do medicine i politike), uz obilnu frazeologiju na svakom uključenom jeziku, takvo je rječničko pomagalo nužno enciklopedijsko i pruža mnoštvo podataka i sinkronijskog i dijakronijskog značaja.

OER je jezični priručnik široke primjene, pouzdano pomagalo za različite oblike učenja jezika i prevođenja, potreban u školstvu, znanosti, novinstvu, medu najraznovrsnijim korisnicima višejezičnih obavijesti u tuzemstvu i inozemstvu.

1. sv. A-E / 12.959 leksičkih jedinica osnovnog stupca/ izdanje – 1987.
2. sv. F-K / 14.676 leksičkih jedinica osnovnog stupca / izdanje – 1995.
3. sv. L-Na / 8.714 leksičkih jedinica osnovnog stupca / izdanje – 2000.
4. sv. Ne-O / 9.343 leksičkih jedinica osnovnog stupca / izdanje – 2002.
5. sv. P-Prih / 10.503 leksičkih jedinica osnovnog stupca / izdanje – 2004.
6. sv. Prija-R / 8.477 leksičkih jedinica osnovnog stupca / izdanje – 2007.
7. sv. S-Š / 9.779 leksičkih jedinica osnovnog stupca / izdanje – 2008.
8. sv. T-Ž / 14.240 leksičkih jedinica osnovnog stupca / izdanje – 2010.

Povratak

RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA

Nakon četvrt stoljeća, zaključen je smion jezikoslovni i kulturni pothvat

Osmim sveskom Osmojezičnog enciklopedijskoga rječnika Leksikografski zavod Miroslav Krleža, nakon četvrt stoljeća, a o svojoj šezdesetoj obljetnici, zaključuje smion jezikoslovni i kulturni pothvat, prethodno sadržan u njegovoj programskoj intenciji te sada vidljiv kao jezična i pojmovna poveznica projektnog niza na kojem se zasniva.

Zamišljen, prema predgovornom tekstu iz 1987., u pet svezaka od kojih svaki sadržava oko 15.000 leksičkihjedinica osnovnog stupca, odnosno oko 120.000 jedinica na stranim jezicima, uza završnu šestu knjigu koja bi se sastojala od apsolutnog abecednog kazala svih stranih jezika, Rječnik se okreće na ponešto udaljenijoj, osmoj postaji lingvističke pruge skraćene prodorom informatičkih programskih struktura u leksikografske, napose terminološke mreže. Umjesto zasebnoga sveska koji bi kazalom obuhvatio sagledivo pletivo značenja, u računalnom pregledniku Rječnik se kao cjelina vraća mašti koja ga je potaknula i bez koje ukupnost viška i manjka ne bi davala smislenu bilancu.

Predstavljajući se pristupno kao deskriptivni, a ne kao normativni rječnik …

Ovaj Rječnik dakle sadržava oko 90.000 leksičkih jedinica osnovnoga stupca iz čega logično slijede usporedne, izravne i neizravne interpretacije, prema jezicima (ruskom, engleskom, njemačkom, francuskom, talijanskom, španjolskom, latinskom), jezičnim skupinama (slavenskoj, germanskoj, romanskoj), ali i univerzalnom jeziku civilizacije za koji se pokaže da je neka kultura s njime u dosluhu kada uspije u njemu otkriti usporedive ključeve vlastita izraza.

Predstavljajući se pristupno kao deskriptivni, a ne kao normativni rječnik, govoreći o svojem, hrvatskom jeziku (polazni stupac) opisno, bez jezičnih propisa, Osmojezični enciklopedijski rječnik je na razmeđu epoha održao enciklopedijsko načelo slobode. Gledano izvana, na način društvene kronike ili historiografske deskripcije, hrvatski se jezik u razdoblju izrade Rječnika preispitivao, dok je pogled iz Rječnika zrcalo postojanosti toga istog jezika. Sam je jezik kako ga tumači i kružno prevodi ovaj Rječnik njegov najčvršći stupac, logično pouzdaniji od razmjera izvedbene arhitekture.

OER od kada je zamišljen …

U doba kada je Rječnik zamišljen i započet hrvatski je jezični osjećaj drukčije razvrstavao standardnu, književnu i povijesnu dimenziju jezika nego danas. Sva ta tri stupnja bila su posebno obrazložena, i kao pravo izlaska izvan standarda, i kao obveza čuvanja povijesne komunikacijske zalihe kako bi se omogućilo čitanje, razumijevanje i prevođenje tekstova nastalih barem u posljednjih stotinu godina, napokon i kao svojevrsna začudnost opće hrvatske jezične zbilje stilizirane u već pomalo zaboravljenom književnom sukvalifikativu nacionalnoga jezika.

Veliki se deskriptivni rječnici ponekad izrađuju i mnogo duže, tako da se u njima samima održava kulturno pamćenje, no u ovom je projektu svjesno i razmjerno zatvoren i tako očuvan pripadni komunikacijski razmjer hrvatskoga društva. Moderno se hrvatsko društvo u kulturnome, ali i upravnome okruženju razvijalo s obzirom na jezičnu raznovrsnost, živeći s drugima Hrvati su ih doista nastojali razumjeti i na njihov, a ne tek na svoj način, pa je otpor jezičnomu hegemonizmu izvorna, a ne tek obrambena gesta.

Osmojezični enciklopedijski rječnik dolazi iz nastojanja njegovih pokretača …

U slijedu priručnika Leksikografskoga zavoda, napose onih općega tipa, Osmojezični enciklopedijski rječnik dolazi još iz nastojanja njegovih pokretača da se izvornost i pripadnost tumači kao kompetencija i znanje. I kada bi bili tek pretpostavka, a ne radna osnova projekta, prethodni razgovori Miroslava Krleže i Tomislava Ladana o njegovoj izvedivosti zasluživali bi atribuciju presedana.

Dok je, objektivno uzevši, većina leksikografskih sustava, pa i kada se bave nacionalnom građom, po svojoj naravi prijevodna prema unutra, na naučen način tumači svijet sebi, ovdje je učinjen povratni napor da se sve to, pa i više prevede prema van. Traganje za milijun inačica u izvornih govornika kako se koja od hrvatskih fraza izriče na tuđe načine najbolja je potvrda vjerodostojnosti kojom se leksikografiju učinilo mjerom po kojoj nas se razumije boljima. Neusporedivi genij jezične kreacije Tomislava Ladana (1932-2008), utemeljitelja i graditelja ovoga Rječnika, proizašao je iz povjerenja u jezičnu zbilju kao samostalnu, a ne tek izražajnu dimenziju.

Enciklopedija je za Ladana, kao i za Krležu, domovina

Enciklopedija je za Ladana, kao i za Krležu, domovina, pa je i njegov Osmojezični enciklopedijski rječnik kao i svaka domovina zajedničko, a ne autorsko djelo. Radilo je na njemu 78 leksikografa i još mnogo drugih, u osnovnoj i računalnoj obradi podataka, a računalne su dimenzije bili operativno svjesni još kada su počinjali.

Nadohvat cilja, pri redakturi posljednje četvrtine abecede Tomislav Ladan prešao je na drugu obalu tako da se to u njegovu temeljnom životnom projektu nije osjetilo.

Leksikograf koji je tumačio Riječi tako da završnu riječ prepusti onomu tko sluša, čita i razumije, i Rječnik je dovršio na nedovršen način, kao iskaznicu nacionalnoga leksikografskoga sustava kojemu je posvetio svoj život, odlazeći kao formalno i zbilja njegov prvi čovjek. Osmojezični enciklopedijski rječnik zaključuje se u svakome od značenja što ih nudi, prije nego kao simbolični osmosveščani projekt.

Vlaho Bogišić

Povratak