Bošković, Ruđer Josip, hrvatski filozof, znanstvenik, književnik i diplomat (1711-1787).
… 1725. ulazi u Družbu Isusovu i nastavlja studij u Collegiumu Romanumu u Rimu studirajući retoriku (1727-29), filozofiju (1729-32) i teologiju (1738-41).
Za svećenika zaređen 1744.
Vodio geodetsko-kartografsku ekspediciju od Rima do Riminija (1750-52) na osnovi koje je izrađena zemljopisna karta Papinske Države te izvedeno mjerenje meridijanskog stupnja.
Za Dubrovačku Republiku obavljao je diplomatske poslove. Bio je član akademija u Bologni (1746), Parizu (1748), Sankt Peterburgu (1760) i Londonu (1761). Senat Republike Lucca proglasio ga je plemićem.
B. je najznačajniji po doprinosu teoriji prirodne filozofije.
Njegov rad obuhvaća razna područja znanosti, a najpoznatiji je njegov doprinos proučavanju sila i strukture tvari. Njegova izvorna teorija sila i strukture tvari aktualna je u modernoj znanosti pa ga se može smatrati prethodnikom važnih znanstvenih teorija XX. st.
Polazišta su za Boškovićevu teoriju načelo jednostavnosti i sličnoznačnosti prirode (simplicitas et analogia naturae) te načelo neprekidnosti (kontinuiteta), a empirijski joj je povod analiza sraza – problem aktualan u onodobnoj znanosti. …
- Knjiga: Filozofski leksikon
- Izvadak iz članka: Bošković, Ruđer Josip
- Slika:
- Stranica: 140-141
