Leksikon donosi kratku, jasnu, aktualnu i pouzdanu informaciju o
– gospodarskim pojmovima i pojavama,
– gospodarskim institucijama
– te o osobama koje su dale značajan doprinos ekonomskoj znanosti.
Ekonomski leksikon – drugo izdanje
Drugo izdanje Ekonomskoga leksikona obuhvaća sve važne promjene u ekonomiji (gospodarstvu) u posljednjih petnaestak godina.
Uvrštene su i natuknice iz područja europskih studija i ekonomskih integracija koje su, pod utjecajem novih političkih i gospodarskih kretanja, u punom zamahu te imaju veliko značenje za Republiku Hrvatsku.
Natuknice za više od trideset područja i disciplina ekonomske znanosti napisali su i uredili ugledni suradnici sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, Ekonomskog instituta iz Zagreba, Hrvatske narodne banke i drugih visokih ekonomskih i poslovnih institucija.
Ekonomski leksikon – drugo izdanje
Drugo izdanje Ekonomskoga leksikona Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža i Masmedije izlazi pred stručnu i širu javnost petnaest godina nakon što je taj priručnik, kao jedno od prvih hrvatskih leksikografskih izdanja pokrenutih i priređenih nakon društvenih promjena, 1995. objavljen u Zagrebu. S obzirom na karakter tih promjena, koje se nisu zasnivale tek na pripadnom razvoju političkih institucija, već i na bitno novom shvaćanju i potrebi definiranja gospodarske osnove društva, Ekonomski leksikon bio je logičan prioritet, ali se do leksikografske sustavnosti pojedinih disciplina, i u stabilnijim razdobljima, obično dolazi postupno. O tome u Predgovoru govori njegov glavni urednik akademik Zvonimir Baletić, ističući kako je Leksikon priručnik koji sadrži provjereno i standardizirano znanje, što pretpostavlja da je i područje na koje se odnosi znanstveno obrađeno te da postoje cjelovite i sređene spoznaje o pojavama i procesima koje obuhvaća.
Vraćanje hrvatskoga gospodarskog života u okvire tržišnoga gospodarstva
Suvremeni gospodarski život izložen je i brzim i neočekivanim promjenama, čijih uzroka i međuovisnosti nismo dokraja svjesni. Vraćanje hrvatskoga gospodarskog života u okvire tržišnoga gospodarstva i prihvaćanje općih postignuća moderne ekonomske znanosti implicira ne samo institucionalno nego i temeljito pojmovno i terminološko prevrednovanje. Podsjećajući na inicijativu profesora Marijana Hanžekovića, koji je pokrenuo i obavio početne pripreme za izradu Ekonomskoga leksikona, Baletić implicira i kontinuitet ekonomske misli u nas, održane u različitim idejnim profilima na reprezentativnoj studijskoj i raspravnoj razini, pa i kao zasebne leksikoografske struke u enciklopedijama XX. stoljeća. Više od stotinu stručnjaka, autora predložaka, urednika struka i redaktora priredilo je tada leksikon koji slijedi uzore i praksu sredina s razvijenim institucijama i pojmovnim aparatom tržišnoga gospodarstva, uz specifične sadržaje i različite razine znanja i razumijevanja gospodarskih pojava i odnosa u nas.
Da Leksikon bude koristan …
Nakana koju je glavni urednik istaknuo, da Leksikon bude koristan svima onima koji se u svojem profesionalnom radu susreću s gospodarskim problemima ili su upućeni na ekonomiju. Da u Leksikoonu nađu jasnu, aktualnu i pouzdanu informaciju o gospodarskim pojmovima i pojavama, o važnijim gospodarskim institucijama, te o osobama koje su dale zapažene prinose razvoju ekonomske znanosti u svijetu. Ubrzo je potvrđena iznimnim zanimanjem javnosti, pa je u temeljnoj i dopunskim nakladama raspačan u razmjeru koji nadilazi i leksikografske publikacije općega tipa. Ekonomski leksikon je, uz to, u struci i jeziku, kao pojmovnik, zaživio u doba izrazitog ubrzanja, mrežne preglednosti leksikografskih prinosa.
Potreba dorade ekonomskog leksikona
Njegovi su autori i urednici, ali i korisnici, interaktivno upućivali na potrebu dorade i korekcija, pa i promjene težišta, što samo upućuje na stabilnost temeljne zamisli. Svjesni odgovornosti za tako dinamičan projekt, nakladnici su poticali njegov razvoj pa je krug stručnjaka koje je okupio pomoćnik glavnog urednika Slaven Ravlić postavio radni okvir za doradu izdanja. No kako su pri takvu pothvatu stručni prioriteti značajno promijenjeni s obzirom na doba pokretanja prvoga izdanja, pa se unutar ekonomije kao discipline pojedina područja emancipiraju u pojmovne aparate, a ekonomija kao kulturna i jezična matrica raste na društvenoj ljestvici, nakladnici su – napose nakon vrijednih konzultantskih napomena profesora Mate Babića – suočeni s potrebom razlikovanja novog od obnovljenog izdanja.
Koncepcijski dorađeno drugo izdanje Ekonomskoga leksikona …
Drugo izdanje Ekonomskoga leksikona utoliko je koncepcijski dorađeno na temelju istoimenoga priručnika iz kojega proizlazi; novi urednici i suradnici pri doradi postojeće i obradi nove građe držali su se kriterija izbora relevantnih pojmova prema unutarnjoj povezanosti ekonomskih pojava, bez obzira na to u kojim se posebnim disciplinama one uže stručno obrađuju. Kao što su pojmovi iz drugih znanosti sve zastupljeniji u ekonomskom intertekstu, te kao što se temeljni pojmovi iz specijaliziranih područja – financija, menadžmenta, računovodstva, informatike, osiguranja, prometa – i nadalje revaloriziraju s obzirom na ekonomski sadržaj koji je u njima bitan, ekonomija je sve očitije i kao društvena zbilja univerzalna pa se njezin teorijski lik s našega gledišta napose očitava kroz nove institucijske i pojmovne oblike europskih integracija.
 |  |
Mogućnosti kupnje – opširnije
Fizičke osobe – obročno plaćanje: do – obroka
Pravne osobe – plaćaju jednokratno bez popusta.
