694 stranice i 1288 natuknica
Turopoljski leksikon sinteza je spoznaja o hrvatskoj regiji prepoznatljiva identiteta i bogate baštine. Na 694 stranica Leksikon je obuhvatio 1288 natuknica. Obrađeni pojmovi tematski se kreću u rasponu od geologije i arheologije, obuhvaćaju prirodoslovna obilježja regije, podatke o naseljima i stanovništvu, etnografska i jezikoslovna obilježja, obavijesti o kulturnome stvaralaštvu i postignućima, bogatoj umjetničkoj i spomeničkoj baštini, nakladništvu i prosvjeti, politici i gospodarstvu, sve do sporta i zabave.
Biografskim člancima …
Biografskim člancima obuhvaćeno je više od 500 zaslužnih osoba koje su stvarale materijalnu i duhovnu baštinu Turopolja, kao i osoba poteklih iz Turopolja koje su svojim stvaralaštvom ostavile znatan trag izvan zavičaja. Obrađeno je i dvjestotinjak istaknutih turopoljskih obitelji. Opsežan tekst bogato je i funkcionalno ilustriran s približno 1100 različitih slikovnih priloga, fotografija, portreta, faksimila te sa 60 zemljovida. Ovim izdanjem Leksikografski zavod Miroslav Krleža nastavlja tradiciju svojih regionalnih sinteza, započetu s Istarskom enciklopedijom pred petnaestak godina, a nastavljenu Zagrebačkim leksikonom i Enciklopedijom Hrvatskoga zagorja.
PREDGOVOR
Turopoljski leksikon – projekt posvećen Turopolju
Turopoljski leksikon novo je izdanje u nakladi Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža. Projekt izradbe leksikona posvećenoga Tutopolju Leksikografski je zavod pokrenuo uz svesrdnu potporu Grada Velike Gorice, središnje turopoljske upravne jedinice, a ugovor o suradnji potpisan je početkom 2018. Koncepcijom i likovnim oblikovanjem Leksikon se nadovezuje na prijašnja izdanja Leksikografskoga zavoda u kojima su obrađene pojedine hrvatske regije (Istra, Hrvatsko zagorje) ili gradovi (Zagreb), a izradbu kojih su podupirala tijela područne samouprave.
Turopoljski leksikon obuhvaća prirodna obilježja, arheološke lokalitete, …
Turopoljski leksikon u abecednom slijedu donosi vise ad 1200 pojmova, u širokom tematskom rasponu uobičajenom za enciklopedijsku sintezu. Obuhvaćena su prirodoslovna obilježja (geološka građa, reljef, klima, hidrografija), arheološki lokaliteti, povijesna zbivanja, stanovništvo i naselja, etnografska i jezikoslovna obilježja, književno i kulrurno stvaralaštvo, umjetnička baština, graditeljstvo, gospodarstvo, društveni život (društva i udruge) te sport i zabava. Najveći broj natuknica odnosi se na znamenite i zaslužne Turopoljce, kao i druge osobe koje su svojim djelovanjem ostavile traga u Turopolju. Neke od obrađenih osoba djelovale su sarno u lokalnim okvirima, druge su potekle iz Tutopolja, ali djelovale izvan lokalnoga okvira, a među uvrštenima ima i nacionalnih velikana, čije se biografije nalaze u mnogobrojnim enciklopedijama, a svojim su životom i/ili djelom bile povezane i s Turopoljem. Također veliku, a za T uropolje i specifičnu, skupinu natuknica čine obitelji koje su kroz više naraštaja bile nositelji turopoljske posebnosti.
Vremenski raspon
Kada je riječ o vremenskome rasponu, Leksikon ide u daleku geološku prošlost i seže do današnjih dana, no najvećim dijelom ipak obrađuje sadržaje posljednjih dvaju stoljeća. Za razliku ad većine drugih sličnih izdanja, Turopoijski leksikon nema čvrsto postavljenu tzv. vremensku granicu obradbe, i to ne sarno za događaje nego i za osobe, koje su obrađene bez obzira na godinu rođenja, pa je medu uvrštenima znatan broj i onih čije umjetnicko, znanstveno ili javno djelovanje još nije zaokruženo.
Identitet Turopolja
Turopolje je područje s jasno izraženim identiterom i po svojim je obilježjima jedinstvena hrvatska regija. Zemljopisno, to je uglavnom gusto napućeno područje, prevladavajuće nizinskoga ili blago brežuljkastoga reljefa. U antičko doba na području današnjega Tutopolja bilo je najveće i najvažnije rimsko naselje na širem zagrebačkom području. U srednjem i novom vijeku postojano je bilo vezano uz specifičan oblik staleško-teritorijalne organizacije – Plemenitu općinu Turopolje. U jednom razdoblju bilo je i opustošeno u vojnim pohodima. Izvorno je bilo agrarno i ruralno područje, a u novije doba najvećim je dijelom zahvaćeno ubrzanom urbanizacijom, potaknutom s jedne strane širenjem glavnoga grada Zagreba, a s druge strane rastom autrohtonoga gradskog središta, Velike Gorice.
Jezik i materijalno nasljeđe Turopolja
Jezično, Turopolje je dio kajkavskoga govornog područja, a po materijalnom naslijeđu, zahvaljujući graditeljstvu, jedinstveno je u Hrvatskoj. Drvene crkve i kapele Turopolja i Pokuplja, tzv. Turopoljske ljepotice, najljepši su očuvani primjeri takve vrste sakralnoga graditeljstva u Hrvatskoj, a drvo je bilo primarni građevinski materijal i u pučkome graditeljstvu. U turopoljskim naseljima mogu se i danas vidjeti očuvani primjeri tradicijske gradnje, a turopoljske drvene kuće prenesene su odnosno presložene i u druge krajeve, gdje imaju funkciju kuća za odmor.
Turopolje – određivanje granica
Prilikom izradbe Leksikona jedno od ključnih pitanja bilo je i kako omeđiti područje Turopolja. Granice regija vremenski su promjenjive te nerijetko ovisne o kontekstu i motrištu. Većini hrvatskih regija stoga nije moguće geometrijski precizno odrediti granice. I Turopolje je takav zemljopisni pojam, granice kojega nisu svi autori opisivali jednako. Naselja odnosno sučije povijesne Plemenite općine obuhvaćaju sarno manji dio zemljopisne regije koja se nalazi izmedu Zagreba i Siska, pa cjelovitiju podlogu za omeđenje područja daje upravno-teritorijalni ustroj. Naime, u okviru upravno-teritorijalnoga ustroja Turopolje je najčešće i najdulje bilo istovjetno upravnoj jedinici (kotaru ili općini) sa sjedištem u Velikoj Gorici, no podrucje te jedinice mijenjalo se kad god se mijenjao i upravni ustroj, a te su promjene bile česte.
U prostornome smislu
Prema tome, u prostornome smislu Leksikon obrađuje sva područja koja su u prošlosti bila u sastavu turopoljske upravno-teritorijalne jedinice, bez obzira što se neka ad njih danas nalaze u sastavu drugih jedinica. Od postojećih upravnih jedinica, Leksikon u cijelosti obuhvaća Grad Veliku Goricu te općine Kravarsko, Orle i Pokupsko. Sve navedene jedinice nalaze se u sastavu Zagrebačke županije, međutim zbog spomenutih povijesnih razloga djelomice su obuhvaćena još neka područja: sjeverni dio općine Lekenik s područja Sisačko-moslavačke županije te pojedina naselja koja su danas u sastavu Grada Zagreba. Na taj način, uzimajući u obzir ne sarno današnju upravno-teritorijalnu podjelu, nego i one iz prijašnjih razdoblja, od druge polovice XIX. st. do danas, Leksikonom je obuhvaceno područje približne površine 1000 km2, na kojem je prema popisu stanovništva iz 2011. živjelo aka 85 000 stanovnika.
Turopoljski leksikon – priprema
Priprema Turopoljskoga leksikona, od ideje do zaključenja rukopisa, trajala je tri godine, što nije mnogo vremena ima Ii se na umu da je za pisanje mnogobrojnih natuknica trebalo krenuti ispočetka. U raznovrsnim izdanjima Leksikografskoga zavada bio je obrađen sarno malen broj pojmova i osoba, pa je Uredništvo podlogu za izradbu Leksikona potražilo ponajprije u postojećoj literaturi, poćevši od stotinjak godina starih, ali nezaobilaznih, radova povjesničara Emilija Laszowskoga (zbirka arhivske građe Povjesni spomenici plem. općine Turopolja nekoć “Zagrebačko polje« zvane, 1-4, Zagreb 1904-08, te monografija Povijest plem. općine Turopoija nekoć Zagrebačko polje zvane, 1-3, Zagreb 1910-24) pa do novijih naslova koji imaju leksikonska obilježja (Turopoljski vjekopisi, Velika Gorica 1996, i Velikogorički leksikon, Velika Gorica 2007).
Od pomoći su bila i druga zavičajna izdanja
Od pomoći su bila i druga zavičajna izdanja, ponajprije ona u nakladi Narodnoga sveučilišta odnosno današnjega Pučkog otvorenog učilišta te Muzeja Turopolja u Velikoj Gorici. Navedeni naslovi i druga izdanja navedena u Leksikonu, primjerice Iirerarura pojedinih članaka, a najcjelovitije pohranjena i dostupna u zavičajnoj zbirci Gradske knjižnice Velika Gorica, bili su dobra osnova za izradbu sveobuhvatne turopoljske sinteze na zavodski način koja uključuje mnogobrojne dosad neobrađene pojmove, a poznate pak pojmove dopunjuje novim činjenicama.
Turopoljski leksikon – ilustracije
Tekst je bogato ilustriran s više od 1100 slikovnih priloga, među kojima je najviše forografija, no ima i drugih vrsra iIustracija, primjerice faksimila i crteia re zemIjovida namjenski izradenih za ovo izdanje.
Okupljanje suradnika i autora članaka
U skladu s uobičajenim načinom rada, Leksikografski je zavod i u ovome projektu nastojao okupiti što širi krug suradnika, ponajprije autora članaka. Kao i uvijek pri odabiru suradnika, nastojalo se angažirati najpozvanije autore, bilo da je riječ o pojedincima iz baštinskih i drugih obrazovnih i kulrurnih ustanova, publicistima s objavljenim radovima ili istraživačima pojedinih znanstvenih područja koji su se u dosadašnjem radu dokazali kao poznavatelji turopoljskih tema. Među sedamdesetak autora tekstova, velik je broj upravo takvih, no znatan broj tekstova napisali su i sami članovi Uredništva, medu kojima je najviše djelatnika samoga Leksikografskog zavoda. Pribroje Ii im se i ostali zavodski sudionici na projektu – kartografi, lektori, korektori, grafičari te ostali suradnici – može se zakIjučiti da i ovaj projekt nastavlja posljednjih godina sve učestaliji obič’aj po kojem Leksikografski zavod, odnosno njegovi urednici, uz uobičajene uredivačke i nakladničke poslove u sve većem opsegu preuzimaju i poslove pisanja priloga pa i snimanja forografija.
Završne riječi uredništva
U izradbi svake enciklopedije i leksikona neminovni su i propusti, proizišli iz količine i opsega obrađene građe, pa ih je zacijelo bilo i u izradbi Turopoljskoga leksikona, no vjerujemo da to neće umanjiti poticajan učinak ovoga izdavačkog pothvata, koji će čitateljima upotpuniti poznavanje Turopolja, pomoći u boljem razumijevanju procesa koji su oblikovali današnjicu, a u budućnosti poslužiti i kao polazište za nastavak sustavnoga prikupljanja podataka i građe. Naposljetku, zahvaljujući još jednom Gradu Velikoj Gorici na pruženoj potpori, knjigu zajednički predajemo javnosti na porabu.
UREDNIŠTVO
SURADNICI
Armanda, dr. sc. Ivan, crkveni povjesničar, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb
Bačmaga, Ivan, povjesničar, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb
Batinić, dr. sc. Štefka, pedagoginja, Hrvatski školski muzej, Zagreb
Belaj, dr. sc. Melanija, etnologinja, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb
Beuk, Josip, šumarstvenik, Šumarija Velika Gorica
Bilić, Stipo, publicist, Pučko otvoreno učilište, Velika Gorica
Bozić, Aleksandar, publicist, Velika Gorica
Coha, dr. sc. Suzana, književna povjesničarka, Filozofski fakultet, Zagreb
Cvetnić, dr. sc. Sanja, povjesničarka umjetnosti, Filozofski fakultet, Zagreb
Cvetnić, Ratko, knjiievnik, Zagreb-Mraclin
Cvetnić, dr. sc. Zeljko, akademik
Čanjevac, dr. sc. Ivan, geograf, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Čunčić, Mladen, građevinar, Grad Velika Gorica
Damjanović, dr. sc. Dragan, povjesničar umjetnosti, Filozofski fakultet, Zagreb
Derganc, Darko, publicist, Velika Gorica
Drvodelić, dr. sc. Damir, šumarstvenik, Šumarski fakultet, Zagreb
Dubravica, dr. sc. Branko, povjesničar, Velika Gorica
Dugački, dr. sc. Vlatka, povjesničarka, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagteb
Ergović, Maja, etnologinja, Muzej Turopolja, Velika Gorica
Fuerst-Bjeliš, dr. sc. Borna, geografkinja, Prirodoslovno-matematički fakulčet, Zagreb
Grahovac, Miraslav, učitelj, Osnovna skola Vukovina, Područna skola Rakitovec
Grgić, dr. sc. Stipica, povjesničar, Hrvatski studiji, Zagreb-Lekenik
Hendija, Zora, arhivistica, Zagreb
Jolić, David, novinar, Velika Gorica
Karbić, dr. sc. Marija, povjesničarka, Hrvatski institut za povijest, Zagreb
Klemenčić, mr. sc. Mladen, geograf, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb
Klempić-Bogadi, dr. sc. Sanja, geagrafkinja, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb
Klobučar Srbić, Iva, kroatistica, Leksikografski zavad Miroslav Krleža, Zagreb
Kos, Marko, agranom, Grad Velika Garica
Kušan Špalj, Dora, arheologinja, Arheološki muzej u Zagrebu
Kušar, Vesnica, geografkinja, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb
Latinčić, Dubravka, povjesničarka, Osnovna škola Jelkovec, Zagreb
Lukec, Jasmina, kroatistica, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb
Maraga Tintor, dr. sc. Arijana, pedagoginja, Grad Velika Gorica
Matić, Darko, novinar, Velika Gorica
Matijašić, Josipa, etnologinja, Muzej Turopolja, Velika Gorica
Matković, dr. sc. Stjepan, povjesničar, Hrvatski institut za pavijest, Zagreb
Matković Mikulčić, Katja, knjižničarka i publicistica, Gradska knjižnica Velika Gorica
Melem Hajdarović, mr. sc. Mihela, geografkinja, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb
Miholić, dr. sc.Irena, etnomuzikologinja, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb
Mudrinjak, Damir, publicist, Mače
Nestić, dr. sc. Jasmina, povjesničarka umjetnosti, Filozofski fakultet, Zagreb
Orešić, dr. sc. Danijel, geograf, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Pejak, Nikola, samostalni istraživač, Velika Gorica
Perok, Nikoleta, arheologinja, Arheološki muzej u Zagrebu
Pintar, Marijana, muzikologinja, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb
Pintarić, Tatjana, arheologinja, Muzej Turopolja, Velika Gorica
Popovčić, Josip, povjesničar, Muzej Turopolja, Velika Gorica
Pranjković, dr. sc. Ivo, jezikoslovac, Velika Gorica
Pustaj, Marko, povjesničar, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb
Puljiz Vidović, Sanda, psihologinja, Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica
Radoš, Valentina, povjesniečrka umjetnosti, Muzej Turopolja, Velika Gorica
Regan, dr. sc. Krešimir, povjesničar, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb
Richter-Novosel, Željka, geografkinja, Leksikografski zavod M iroslav Krleža, Zagreb
Rožić, Ivan, publicist, Buševec
Sakoman Božić, Barica, publicistica, Velika Gorica
Stipančević, dr. sc. Mario, povjesničar, Hrvatski državni arhiv, Zagreb
Szabo, dr. sc. Agneza, povjesničarka, Zagreb
Šarić, Jandre, psiholog, Zagreb
Španjol, dr. sc. Željko, šumarstvenik, Šumarski fakultet, Zagreb
Štimac Ljubas, dr. sc. Vlatka, kroatistica, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb
+ Štuban, Davor, publicist, Zajednica sportskih udruga Grada Velike Gorice
Tolj, Jasmina, rudarska inženjerka, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb
Velić, dr. sc. Josipa, geologinja, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb
Videk, dr. sc. Nevenka, književna povjesničarka, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb
Vujčić, mr. sc. Davorin, povjesničar umjetnosti, Galerija Antuna Augustinčića, Klanjec
Vuksan, Ivan, šumarstvenik, Šumarija Velika Gorica
Zebec, dr. sc. Tvrtko, etnolog, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb
Žebec Šilj, dr. sc. Ivana, povjesničarka, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
Župetić, Vesna, kulturna djelatnica, Grad Velika Gorica
Djelatnicama Matičnoga ureda Velika Gorica zahvaljujemo na nesebičnoj pomoći u prikupljanju biografskih podataka.
FOTOGRAFIJE
Arheološki muzej, Zagreb;
DVD Okuje;
Fotodokumentacija Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža, Zagreb;
Muzej Turopolja, Velika Gorica;
Osnovna škola Odra;
Srednja strukovna škola Velika Gorica;
Turistička zajednica Grada Velike Gorice
Božo Biškupić,
Zlata Cundeković,
Slavko Cvetnić,
Darko Derganc,
Damir Drvodelić,
Igor Duran,
Maja Ergović,
Višnja Huzjak,
Đuro Griesbach,
David Jolić,
Radivoje Jovičić,
Tomislav Kaniški,
Mladen KIemenčić,
Jakov Klobučar,
Gabriela Komorčec,
Bruno Konjević,
Zeljko Krčadinac,
Jagoda Lacković,
Mate Lovrić,
Jasmina Lukec,
Kristina Majdak,
Merica Mik,
Pavle Miljovski,
Gjuro Noršić,
obitelj Panižić,
Josip Perša,
Ivan Posavec,
Goran Postić,
Valentina Radoš,
Dubravka Rakoci,
Tomica Rubinić,
Damir Senčar,
Miroslav Sokol,
Damir Srbić,
Vitomir Štuban,
Ivan Tasev,
Goran Vranić,
Josip Vranić,
Nino Vranić,
Mario Žilec,
Vesna Župetić
Urednistvo posebno zahvaljuje Damiru Drvodeliću na ustupljenim raritetnim snimkama i dokumentima iz njegove privatne zbirke te forografu Mariju Žilecu i kustosici Muzeja Turopolja Maji Ergović na iznimnom prinosu
INFORMACIJE
LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA
NIZ HRVATSKE REGIJE I GRADOVI
GLAVNI RAVNATELJ
Bruno Kragić
RAVNATELJ
Filip Hameršak
Sva prava priddava Copyright by ©
LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA
Uz potporu GRADA VELIKE GORICE
CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001089683.
ISBN 978-953-268-062-1
TUROPOLJSKI LEKSIKON
UREDNICI
Mladen Klemenčić
Katja Matković Mikulčić
UREDNIŠTVO
Ratko Cvetnić,
Branko Dubravica,
Vlatka Dugački,
Iva Klobučar Srbić,
Vesnica Kušar,
Jasmina Lukec,
Krešimir Regan
SURADNICI UREDNIŠTVA
Ivan Armanda (crkvena povijest),
Ivan Bačmaga (sport),
Ozana Maninčić (arheologija),
Vlatka Štimac Ljubas (kultura),
Vesna Župetić (kultura)
TAJNICA
Vesna Jambrović
JEZIČNO UREDNIŠTVO
Mirjana Mrakužić,
Marija Kovačušić,
Davorka Rinčić-Pranjić
LIKOVNA UREDNICA I OBLIKOVANJE
Dubravka Rakoci
KARTOGRAFIJA
Tomislav Kaniški,
Darko Sekeli
GRAFIČKI UREDNIK
Ivo Horvat
GRAFIČKA PRIPREMA
Tin Horvat (prijelom)
Marijana Jelić, Šteflca Martek (obradba fotografija),
Vesna Dumenčić, Blaženka Kahlina-Vlahoviček, Gabrijela Romac (obradba teksta)
KOREKTURA
Dubtavko Veldić,
Marija Kovačušić,
Dubravka Šalić
INFORMATIČKA OBRADBA
Bojan Sudarević
Rukopis redakcijski dovršen 15. prosinca 2020.
Tisak dovršen u travnju 202l.
Tisak i uvez: Tiskara Zrinski d. o. o., Čakovec.
Mogućnosti kupnje – opširnije
Fizičke osobe – obročno plaćanje: – do – obroka.
Pravne osobe – plaćaju jednokratno bez popusta.
