RASPRODANO
O knjizi – Predgovor – Napomene – Suradnici – Fotografije – Informacije – Primjeri – Podaci o knjizi – Mogućnosti kupnje
O knjizi
Enciklopedija Hrvatskoga zagorja novo je enciklopedijsko izdanje u nakladi Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža. Projekt regionalne enciklopedije posvećene Hrvatskomu zagorju Leksikografski je zavod pokrenuo na poticaj i uz potporu Krapinsko-zagorske županije.
Enciklopedija Hrvatskoga zagorja obuhvatila je 1947 natuknica odnosno približno 1000 stranica, što odgovara opsegu nekoliko opsežnih monografskih izdanja i to različite tematike. Raspon obrađenih pojmova tematski se kreće od geologije i arheologije, obuhvaća prirodoslovna obilježja regije, podatke o naseljima i stanovništvu, etnografska i jezikoslovna obilježja, obavijesti o kulturnome stvaralaštvu i postignućima, bogatoj umjetničkoj i spomeničkoj baštini, nakladništvu i prosvjeti, politici i gospodarstvu te seže sve do sporta i zabave.
Enciklopedija Hrvatskoga zagorja (EHZ) novo je enciklopedijsko izdanje u nakladi Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža. Projekt regionalne enciklopedije posvećene Hrvarskomu zagorju Leksikografski je zavod pokrenuo na poticaj i uz potporu Krapinsko-zagorske županije, a ugovor o suradnji potpisan je početkom 2014.
Pokretanju EHZ-a prethodila je dugogodišnja težnja nekolicine zagorskih pisaca i kulturnih djelatnika za izradbom sintetskoga djela koje bi obuhvatilo spoznaje o Hrvatskome zagorju kao regiji prepoznatljiva identiteta i bogate spomeničke baštine, o osobama koje su stvarale materijalnu i duhovnu baštinu Zagorja, kao i osobama poteklima iz Zagorja koje su svojim stvaralaštvom postale nacionalnim velikanima.
Hrvatsko zagorje, ma kako bilo omeđeno, nedvojbeno je područje s jasno izraženim identitetom te po mnogim obilježjima poseban i jedinstven kraj. Zemljopisno, to je gusto napučeno područje specifičnoga reljefa, obilježenoga mnogobrojnim gorama i goricama. Jezično, srce je kajkavskoga govornog područja. Bogato je i spomeničko nasljeđe – zagorsko crkveno graditeljstvo reprezentativno je za stilsko razdoblje baroka u cijeloj Hrvatskoj.
Povijesno pak, Zagorje je jedan od najpostojanijih dijelova Hrvatske. Za razliku od nekih drugih hrvatskih regija, tijekom povijesti svojatanih i otuđivanih te politički odvojenih od matice zemlje, Zagorje je bilo hrvatsko čak i u razdobljima kada je Hrvatska bila površinom najmanja ili najmanje vidljiva na političkome zemljovidu. Stoga je zagorska enciklopedijska sinteza u mnogim pojedinostima i svojevrsna hrvatska sinteza u malome.
Izradba EHZ-a nije bila tako jednostavna kao što je bio dogovor o njezinu pokretanju. U svakome izdavačkom projektu koji teži sveobuhvatnosti i okuplja velik broj sudionika, mnoštvo je prepreka i zamki. K tomu, koliko god je Zagorje prepoznatljivo, u Hrvatskoj ne postoji znanstvena ustanova, institut ili sveučilište, koja se Zagorjem sustavno bavi i propituje ga znanstveno. Stoga je na Uredništvu bila zahtjevna zadaća nadomještanja takve ustanove, s jedne strane okupljanjem poznavatelja zagorskih tema, a s druge preuzimanjem na se, po potrebi, i istraživačke zadaće za teme za koje kompetentnih autora nije bilo.
Kada je riječ o vremenskome rasponu, EHZ ide u daleku geološku prošlost i seže do današnjih dana, no najvećim dijelom ipak obrađuje sadržaje povezane s posljednjim dvama stoljećima, tijekom kojih su se zbivali događaji koji su najizravnije utjecali na današnjicu. Za razliku od većine drugih enciklopedija, EHZ nema čvrsto postavljenu tzv. gornju vremensku granicu obradbe. To se odnosi na događaje i na osobe, koje su u EHZ uvrštene bez obzira na godinu rođenja, što znači da među njima ima i znatan broj onih čije umjetničke, znanstvene ili javne karijere nisu još zaokružene.
Jedno od glavnih načelnih pitanja bilo je i kako omeđiti područje Hrvatskoga zagorja. Granice regija vremenski su i prostorno promjenjive, nerijetko ovisne o kontekstu i motrištu. Većini hrvatskih regija stoga nije moguće geometrijski precizno odrediti granice. I Hrvatsko zagorje takav je zemljopisni pojam, granice kojega nisu svi autori opisivali jednako. Tomu su pridonosile i česte promjene upravno-teritorijalnoga ustroja, u okviru kojega je Zagorje obično bilo podijeljeno na više jedinica (općina, kotareva, županija) ili je pak u okviru jedne jedinice (županije), prostranije od samoga Zagorja, bilo spajano s drugim dijelovima zemlje. Ni postojeća upravna podjela, po kojoj jedna županija u svojem nazivu ima zagorski atribut, ali ne obuhvaća cijelo zagorsko područje, nije u skladu s tradicionalnim zemljopisnim poimanjem zagorskoga područja kojemu se Uredništvo priklonilo. Mnogi pojmovi obrađeni u EHZ-u navodili su na zaključak da je za valjanu regionalnu sintezu nužno obraditi područje šire od jedne županije, pa smo naposljetku, uz Krapinsko-zagorsku županiju u cjelini, obuhvatili i dijelove Varaždinske i Zagrebačke županije. Preciznije, obuhvaćene su 53 postojeće upravne jedinice, odnosno 11 gradova i 42 općine. Podrobniji kartografski prikaz obrađenoga područja prikazan je na zemljovidu otisnutome na zalistu knjige. Isto tako, u EHZ-u je obrađen i stanovit broj pojmova izvan toga područja, cijeneći da su i oni bitni za potpunije razumijevanje zagorske tematike.
U konačnici, Enciklopedija Hrvatskoga zagorja obuhvatila je 1947 natuknica odnosno približno 1000 stranica, što odgovara opsegu nekoliko opsežnih monografskih izdanja i to različite tematike.
Raspon obrađenih pojmova tematski se kreće
od geologije i arheologije,
obuhvaća prirodoslovna obilježja regije,
podatke o naseljima i stanovništvu,
etnografska i jezikoslovna obilježja,
obavijesti o kulturnome stvaralaštvu i postignućima,
bogatoj umjetničkoj i spomeničkoj baštini,
nakladništvu i prosvjeti,
politici i gospodarstvu
te seže sve do sporta i zabave.
Dosadašnja enciklopedijska izdanja, ponajprije ona Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža, bila su koristan, ali i ograničen izvor podataka. Mnogobrojni pojmovi obrađeni u EHZ-u dosad nisu bili obrađeni ni u jednoj zavodskoj enciklopediji ili leksikonu. To se ponajprije odnosi na pregledne članke pojedinih djelatnosti, kulturnih, gospodarskih i društvenih, potom i na većinu natuknica koje obrađuju zemljopisne pojmove, ali i na znatan broj biografskih članaka. Osim toga, mnoge biografske natuknice uvrštene u izdanja Zavoda, prije svega u Hrvatski biografiki leksikon, našle su svoje mjesto i u EHZ-u, međutim njihov sadržaj nije mehanički preuzet iz tih izdanja, nego ga je Uredništvo prilagodilo zagorskom u okviru i kontekstu. Opsežan tekst, u kojem mnoge natuknice brojem redaka nadilaze uobičajene enciklopedijske prosjeke, bogato je i nadasve funkcionalno ilustriran s približno 2000 različitih slikovnih priloga. Prema bogatstvu ilustrativne opreme, kao i trudu uloženu u likovnu prezentaciju građe, EHZ se izdvaja od standardnih zavodskih izdanja.
U skladu s iskušanim načinom rada, Leksikografski je zavod i u ovome projektu nastojao okupiti što širi krug suradnika, ponajprije autora članaka. Kao i uvijek u odabiru suradnika, nastojalo se angažirati najpozvanije autore. Uredništvo ih je tražilo po razmjerno malobrojnim zagorskim baštinskim i drugim obrazovnim i kulturnim ustanovama te među istraživačima pojedinih znanstvenih područja koji su se u dosadašnjem radu dokazali kao poznavatelji zagorskih tema. Među stotinu i trideset autora tekstova, velik je broj upravo takvih, no valja istaknuti i činjenicu da su znatan broj tekstova napisali i zavodski djelatnici, ponajprije oni iz užega redakcijskog sastava.
Pribroje li se tomu i ostali zavodski sudionici na projektu, lektori, kartografi, fotografi, korektori, grafičari i ostali suradnici, ovaj je projekt u svim etapama rada izveden u Leksikografskome zavodu. Zadovoljstvo zbog završenoga posla još je veće kada se zna da je cjelokupna izvedba EHZ-a, od sastavljanja abecedarija pa do tiska knjige, trajala tri godine i tri mjeseca, odnosno da Uredništvo, sastav kojega je naveden u impresumu, nije radilo dulje od godinu i pol dana. Bolje upućeni u enciklopedijski posao znat će da su to rokovi kraći od uobičajenih. Svjesno ograničenoga roka izradbe i količine obrađene građe te mogućih propusta i nedostataka proisteklih iz toga, Uredništvo Enciklopediju Hrvatskoga zagorja predaje čitateljima na kritičku prosudbu s oprezom, ali i s mnogo entuzijazma, nadajući se da će im ona upotpuniti sliku i spoznaje o Zagorju, a u budućnosti možda i poslužiti kao polazište za još sustavnije prikupljanje podataka i građe o Zagorju, bilo u obliku neke mrežne baze ili pak novoga tiskanog izdanja.
UREDNIŠTVO
Enciklopedija Hrvatskoga zagorja (EHZ) u 1947 natuknica obrađuje zemljopisne i opće pojmove važne za Hrvatsko zagorje,
osobe koje su rođene, djelovale ili umrle u Zagorju,
obitelji (uglavnom plemićke) koje su kroz nekoliko naraštaja imale posjede u Zagorju te
zagorske ustanove,
poduzeća,
periodične publikacije i
manifestacije.
Članci se nižu abecednim redom od Adamček, Josip do žveplo. Naselja i drugi zemljopisni pojmovi, poduzeća, ustanove, manifestacije, publikacije i opći pojmovi, uključujući dvosložne i višesložne pojmove, određeni su početnim slovom (Sveti Križ Začretje, Kulturno-umjetničko društvo hrvatskih Zagoraca “Matija Gubec”). Iznimka su biogtafski članci, koje će čitatelj naći prema prezirnenu osobe (Gaj, Ljudevit). Dvosložna imena naselja u pojedinim se slučajevima takođet donose u inverziji, prema početnome slovu nosivoga dijela naziva (Stubica, Donja; Stubica, Gornja). I manji broj općih pojmova donosi se u inverziji, prema abecednom redu ključne riječi (glazbala, tradicijska). Kada je naselje ujedno i aktualno upravno sjedište (Desinić), prvi je po redu članak koji se odnosi na naselje, a potom slijedi članak koji se odnosi na istoimenu upravnu jedinicu (općinu ili grad).
Nazivi naselja, uz rijetke iznimke, doneseni su u službenome obliku, kako ih navodi Državni zavod za statistiku. U Zagorju, izvorno kajkavskome govornom području, taj je lik nerijetko različit od mjesnoga (Plemenšćina/Plemenščina; Šćrbinec/Ščrbinec). Broj stanovnika naseljenih mjesta, kao i upravnih jedinica (općina i gradova), iskazan je prema Popisu stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine.
Enciklopedijski članak počinje naslovnom riječju, natuknicom, koja je otisnuta poludebelim i malim početnim slovom ako je riječ o općem pojmu (agrarna reforma), odnosno velikim slovom ako je riječ o vlastitome imenu (Anali Galerije Antuna Augustinčića).
Sastavni dio biografskih članaka čine mjesto te nadnevak rođenja i smrti. Uredništvo je nastojalo pribaviti što potpunije biografske podatke, no kako to nije bilo uvijek moguće, u manjem broju slučajeva oni su manjkavi. Ako pak oko mjesta ili nadnevka rođenja ili smrti postoji dvojba, iskazana je upitnikom. Informativni tekstovi članaka napisani su s naglaskom na specifičnu zagorsku tematiku ili na podatke važne za Zagorje, stoga se natuknice u Enciklopediji Hrvatskoga zagorja sadržajno razlikuju od istoimenih natuknica u drugim enciklopedijama. Veći pregledni članci donose tematski ili vremenski različite informacije, pa zbog toga, kao i radi bolje preglednosti, imaju podnaslove (primjerice podnaslovi arhitektura i likovne umjetnosti unutar članka barok).
Uputnica (strelica okrenuta udesno: –>;) upotrebljava se dvojako.
Samostalnom se uputnicom s jedne natuknice upućuje na drugu, primjerice s jednoga oblika zemljopisnoga naziva na drugi oblik, a uputnica u članku uputa je čitatelju da potpunije objašnjenje ili dodatne podatke potraži u nekoj drugoj natuknici.
Kratice, kojima se u enciklopedijama često koristi radi uštede prostora, u EHZ-u se rabe u manjoj mjeri, a njihovo objašnjenje navedeno je u posebnom popisu. Kraćena su i imena osoba zastupljenih u EHZ-u vlastitom natuknicom, i to tako da je u tekstu drugih natuknica njihovo ime navedeno inicijalom imena i punim prezimenom.
Kurzivom, tj. kosim pismom pišu se izvorni i prevedeni naslovi djela (književnih, uključujući i naslove pojedinačnih pjesama, likovnih, znanstvenih, filmskih, glazbenih i dr.), časopisi (samo u tekstu, u navođenju literature uspravno), pojmovi koji se u tekstu žele istaknuti, lokalizmi (copernica), sistematska i stručna latinska imena biljaka i životinja (Vulpes vulpes), izrazi preuzeti iz stranih jezika (a capella), imena pripadnika obitelji (Petrov sin Ivan) i njihovi pridjevci (de Zajezda). Nazivi ustanova, tvornica, poduzeća, manifestacija i slično pisani su uspravno.
Na kraju većega broja natuknica navedena je literatura, i to samo temeljni naslovi, a ne cjelovita bibliografija koja se odnosi na temu članka. U popisu literature navode se knjige (S. Belošević, Županija varaždinska i slobodni i kraljevski grad Varaždin, Zagreb 1926), poglavlja u knjigama (A. Horvat, Barok u kontinentalnoj Hrvatskoj, u: Barok u Hrvatskoj, Zagreb 1982), katalozi izložbi (S. Pintarić, Oton Iveković: portreti /katalog izložbe/, Klanjec 1995) te članci objavljeni u časopisima (M Šicel, Fran Galović u kontekstu hrvatske moderne, Kaj, 36/2000/ 1-2) ili novinama (I Vrbanić, Laureat Vladimir Korotaj, Varaždinske vijesti, 20. XII. 2006). Bibliografske jedinice odvojene su točkom (o).
Članci su potpisani inicijalom imena i prezimenom autora. Potpuniji podatci autora navedeni su u popisu suradnika. Imenima dvaju ili više aurora potpisani su članci napisani zajednički ili pak redakcijski uređeni od tekstova više aurora. Ako su redakcijski zahvati u tekst bili znatniji, uz autora potpisana je i Redakcija (R.).
Sve ilustracije glavnim su potpisom povezane s natuknicama kojima pripadaju. Većina potpisa sadrži i dodatne podatke kojima se nastojalo dati što precizniji opis, primjerice točan naziv pojedinoga djela, točnu godinu ili približno vrijeme nastanka ili izgradnje, ime autora (pisca, slikara, arhitekta) te lokaciju. Ilustracije nisu pojedinačno potpisivane, ali je u impresumu naveden popis ustanova i osoba koje su pojedine slike ustupile, odnosno autora fotografija.
Na zemljovidima područja općina i gradova, izrađenima u mjerilu 1 : 100 000, nazivi naselja ispisani su različitom vrstom i veličinom slova. Ovisno o broju stanovnika, prema Popisu stanovništva 2011,. naselja su razvrstana u nekoliko kategorija: do 100, 101- 500, 501-1000, 1001-2000,2001-5000, 5001-10000, više od 10000 stanovnika. Nazivi gradova ispisani su verzalnim pismom, a nazivi ostalih naselja kurentom. Nazivi su svih upravnih središta (općina i gradova) podcrtani.
Babić, dr. sc. Dinko, fizičar, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Balaško, Jasna, povjesničarka, Oroslavje
Barlek, Josip, etnolog, Zagreb
Batinić, dr. sc. Štefka, pedagoginja, Hrvatski školski muzej, Zagreb
Beusan, dr. sc. Mario, arhitekt, Arhitektonski fakultet, Zagreb
Biškupić Bašić, dr. sc. Iris, etnologinja, Etnografski muzej, Zagreb
Bočić, dr. sc. Neven, geograf, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Bojanić Obad Šćitaroci, dr. sc. Bojana, arhitektica, Arhitektonski fakultet, Zagreb
Brlek, Tatjana, etnologinja, Muzej ,”Staro selo” Kumrovec
Brezinščak, Narcisa, kulturna djelatnica, Narodna knjižnica Hum na Sutli
Brezinščak Bagola, Božidar, književnik, Vrbišnica
Buzjak, dr. sc. Nenad, geograf, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Cesarec, mr. sc. Ivan, književni povjesničar, Zagreb
Coha, dr. sc. Suzana, književna povjesničarka, Filozofski fakultet, Zagreb
Crljenko, dr. sc. Ivana, geografkinja, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb
Cvetnić, dr. sc. Sanja, povjesničarka umjemosti, Filozofski fakultet, Zagreb
Cvitić, Agata, glasnogovornica, Socijaldemokratska partija Krapinsko-zagorske županije, Zabok
Čabrajec, Matija, veterinar, Savjetodavna služba, Zagreb
Čičko, mr. sc. Branko, povjesničar, Srednja škola Oroslavje
Ćošković, dr. sc. Pejo, povjesničar, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb
Damjanović, dr. sc. Dragan, povjesničar umjemosti, Filozofski fakultet, Zagreb
Dolenc, Barbara, komparatistica književnosti, Krapinsko-zagorska županija, Krapina
Dolenec, dr. sc. Zdravko, biolog, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Dugački, dr. sc. Vlatka, povjesničarka, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb
Đurakić, Marko, profesor glazbe i orguljaš, Zagreb
Ferček-Cekol, Veronika, kroatistica, Srednja škola Krapina
Filipčić Maligec, Vlatka, povjesničarka, Muzej seljačkih buna, Gornja Stubica
Filipec, dr. sc. Krešimir, arheolog, Filozofski fakultet, Zagreb
Flegar, Vanja, povjesničarka znanosti, Zavod za povijest i filozofiju znanosti HAZU-a, Zagreb
Fridl, Snježana, novinarka, Đurđenovac
Fureš, dr. sc. Rajko, liječnik, Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih vetetana, Zabok
Fuštin, Sebastijan, novinar, Oroslavje
Gregurović, Tanja, novinarka, Radio Hrvatsko zagorje Krapina
Gretić, Draženka, kulturna djelatnica, Gradska knjižnica Pregrada
Herceg, Ivan, književnik, Zagreb
Horvatić-Gmaz, Vlasta, povjesničarka, Kajkaviana, Donja Stubica
Horvatin, Snježana, kulturna djelamica, Kulturni centar Klanjec
Hrelja, Damir, arhivist, Državni arhiv u Varaždinu
Ivanjek, Mirko, kroatist, Prigorje Brdovečko
Jagarčec, Nadica, povjesničarka, Dvor Veliki Tabor, Desinić
Jagić, dr. sc. Suzana, povjesničarka, Osnovna škola Ivana Kukuljeviča Sakcinskog, Ivanec
Jeić, Jadran, samostalni istraživač, Zagreb
Jelić, Vesna, kulturna djelatnica, Gradska knjižnica Krapina
Jembrih, dr. sc. Alojz, književni povjesničar, Hrvarski srudiji, Zagreb
Jonjić, dr. sc. Tomislav, odvjetnik, Zagreb
Kaniški, Ana, povjesničarka umjetnosti, Varaždin
Karbić, dr. sc. Marija, povjesničarka, Hrvarski institut za povijest, Zagreb
Katušić, dr. sc. Maja, povjesničarka, Hrvarski institut za povijest, Zagreb
Klemenčić, mr. sc. Mladen, geograf, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb
Klobučar Srbić, Iva, kroatistica, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb
Kokolari, Martina, kroatistica, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb
Kolar, dr. sc. Mario, kroatist, Sveučilište Sjever, Sveučilišni centar Koprivnica
Kozina, Drago, publicist, Krapina
Kragić, dr. sc. Bruno, komparatist književnosti, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb
Kraševac, dr. sc. Irena, povjesničarka umjetnosti, Institut za povijest umjetnosti, Zagteb
Krizmanić, Gordana, publicistica, Pregrada
Križić Roban, dr. sc. Sandra, povjesničarka umjetnosti, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb
Krklec, mr. sc. Vlasta, geologinja, Muzej krapinskih neandertalaca, Krapina
Krušelj, dr. sc. Mladen, veterinar, Zlatar
Krušelj-Vidas, Ines, kulturna djelatnica, Kajkaviana, Donja Stubica
Kukas, Mladen, novinar, Radio Donja Stubica
Kušar, Vesnica, geografkinja, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb
Kušenić, Tihana, etnologinja, Muzej “Staro selo” Kumrovec
Lacković, mr. sc. Darko, samostalni istraživač, Marija Bistrica
Laljak, Stjepan, kulturni povjesničar, Ogranak Matice hrvatske u Zaprešiću
Lončar, Dragutin, novinar, Oroslavje
Lončarić, dr. sc. Mijo, jezikoslovac, Zagreb
Lukec, Jasmina, kroatistica, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb
Majnarić, dr. sc. Ivan, povjesničar, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb
Malogorski, Ljiljana, pravnica, Krapinsko-zagorska županija, Krapina
Mandušić, mr. sc. Iva, povjesničarka, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb
Martan, Tibor, etnolog, Novi Marof
Martinčić, mr. sc. Ozana, arheologinja, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb
Matković, dr. sc. Stjepan, povjesničar, Hrvatski institut za povijest, Zagreb
Melem Hajdarović, mr. sc. Mihela, geografkinja, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb
Meštrić, Branko, šumarstvenik, Hrvatsko šumarsko društvo, Zagreb
Miholić, dr. sc. Irena, etnomuzikologinja, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb
Mikac, dr. sc. Branko, inženjer elektrotehnike, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb
Mudrinjak, Damir, publicist, Mače
Novak, Maja, geografkinja, Krapina,
Novak Silić, dr. sc. Ana, povjesničarka, Zagreb
Njegač, dr. sc. Dražen, geograf, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Obad Šćitaroci, dr. sc. Mladen, akademik
Orešić, dr. sc. Danijel, geograf, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Paun-Gadža, Anita, etnologinja, Muzej “Staro selo” Kumrovec
Pažur, dr. sc. Božica, književna povjesničarka, Kajkavsko spravišče, Zagreb
Pejković, Božidar, povjesničar umjetnosti, Galerija Antuna Augustinčića, Klanjec
Petrović Leš, dr. sc. Tihana, etnologinja, Filozofski fakultet, Zagreb
Piljek, Branko, publicist, Zabok
Poljak, mr. sc. Sonja, povjesničarka, Osnovna škola Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Ivanec
Popović, Željko, kulturni djelatnik, Gornja Stubica
Razum, dr. sc. Stjepan, povjesničar, Odjel Nadbiskupskog arhiva, Hrvatski državni arhiv, Zagreb
Regan, dr. sc. Krešimir, povjesničar, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb
Richter-Novosel, Željka, geografklnja, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb
Rogić Musa, dr. sc. Tea, književna povjesničarka, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb
Saftić, mr. sc. Vlado, publicist, Zagreb
Sironić, Domagoj, povjesničar, Poljanica Bistranska
Skok, dr. sc. Joža, književni povjesničar, Zagreb
Slukan, Josipa, arhivistica, Arhivski sabirni centar Krapina
Spevec, dr. sc. Dubravka, geografkinja, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Srednoselec, Andreja, povjesničarka, Dvor Trakošćan
Stančić Vidrač, Nino, Klub “Kostelska pištola”, Pregrada
Stubičan, dr. sc. Đurđica, veterinarka, Veterinarski fakultet, Zagreb
Sučić, Stjepan, kulturni djelatnik, Matica hrvatska, Zagreb
Ščapec, Andreja, povjesničarka, Zagreb-Zlatar
Šeparović, dr. sc. Ana, povjesničarka umjetnosti, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb
Šimunić, dr. sc. Antun, geolog, Hrvatski geološki institut, Zagreb
Škiljan, dr. sc. Filip, povjesničar, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb
Škrlec, Goran, etnolog, Muzej “Staro selo” Kumrovec
Šourek, dr. sc. Danko, povjesnićar umjetnosti, Filozofski fakultet, Zagreb
Šprem-Lovrić, Branka, etnologinja, Muzej “Staro selo” Kumrovec
Štebih Golub, dr. sc. Barbara, jezikoslovka, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagteb
Šunjić, Ankica, kroatistica, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb
Tarbuk, dr. sc. Nela, povjesničarka umjetnosti, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb
Težak, Spomenka, povjesničarka, Gradski muzej Varaždin
Tenšek, Marijan, publicist, Galovec Začretski
Tršinski, Stjepan, novinar, Zabok
Videk, dr. sc. Nevenka, književna povjesničarka, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb
Vlahović, Spomenka, arheologinja, Zavičajni muzej Varaždinske Toplice
Vojak, dr. sc. Danijel, povjesničar, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagteb
Vuger, Vladimir, novinar, Novi Marof
Vujčić, mr. sc. Davorin, povjesničar umjetnosti, Galerija Antuna Augustinčića, Klanjec
Vukelić, Deniver, povjesničar, Školska knjiga, Zagreb
Vukičević-Sarnaržija, dr. sc. Diana, povjesničarka umjetnosti, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb
Zrinski, Stjepan, geodet, Stubičke Toplice
Zvonar, mr. sc. Ivan, književni povjesničar, Varaždin
Žebec Šilj, dr. sc. Ivana, povjesničarka, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
Žmegač, dr. sc. Andrej, povjesničar umjetnosti, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb
Žvorc, Maja, povjesničarka umjetnosti, Muzej Međimurja Čakovec
Arheološki muzej, Zagreb;
Dvor Trakošćan;
Etnografski muzej, Zagreb;
Fotodokumentacija Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža, Zagreb;
fototeke Arheološkoga i Povijesnoga odjela Gradskoga muzeja Varaždin;
Fototeka Odsjeka za arheologiju Filozofskoga fakulteta, Zagreb;
Gradska knjižnica i čitaonica Novi Marof;
Gradska knjižnica “Ksaver Šandor Gjalski”, Zabok;
Hrvatski povijesni muzej, Zagreb;
Hrvatski školski muzej, Zagreb;
Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije, Samobor;
Kajkaviana, Donja Stubica;
Kartografska zbirka NSK, Zagreb;
Krapinsko-zagorska županija, Krapina;
Muzej krapinskih neandertalaca, Krapina;
Muzej “Staro selo” Kumrovec;
Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb
Josip Barlek, Iris Biškupić Bašić, Marija Borić, Nikola Capar, Ivan Cesarec, Marcel Davila, Zdravko Dolenec, Nebojša Drljević, Matija Dronjić, Vlatka Dugački, Damir Fabijanić, Snježana Fridl, Rajko Fureš, Otokar Hrazdira, Jadran Jeić, Vesna Jelić, Josip Jurinjak, Mladen Klemenčić, Iva Klobučar Srbić, Adam Končić, Drago Kozina, Ivan Lamot, Robert Leš, Drago Lončar, Jasmina Lukec, Štefica Martek, Ozana Martinčić, Nenad Milčić (s posebnom zahvalom na iznimnome prinosu), Neven Milčić, Damir Mudrinjak, Štefica Nunić, Željko Popović, Mladen Rafaj, Dubravka Rakoci, Krešimir Regan, Domagoj Sironić, Nino Stančić Vidrač, Stjepan Sučić, Hrvoje Šorša, Marijan Tenšek, Vladimir Tkalčić, Daniel Tomičić, Stanko Vrtovec, Zvonimir Zagoda
LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA
NIZ HRVATSKE REGIJE I GRADOVI
GLAVNI RAVNATELJ
Antun Vujić
RAVNATELJ
Bruno Kragić
NAKLADNIČKO VIJEĆE
Željko Kolar župan Krapinsko-zagorske županije
Antun Vujić glavni ravnatelj Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža
Vlasta Hubicki predsjednica Županijske skupštine Krapinsko-zagorske županije
akademik August Kovačec Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Bruno Kragić ravnatelj Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža
Ivan Lamot pročelnik Odjela za obrazovanje, kulturu, šport i tehničku kulturu Krapinsko-zagorske županije
Jasna Petek zamjenica župana Krapimko-zagorske županije
Sva prava pridržava Copyright by © LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA
Uz potporu Krapinsko-zagorske županije
CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000958350.
ISBN 978-953-268-041-6
UREDNICI
Božidar Brezinščak Bagola
Ivan Cesarec
Mladen Klemenčić
UREDNIŠTVO
Vlatka Dugački,
Krešimir Filipec,
Iva Klobučar Srbić,
Vesnica Kušar,
Jasmina Lukec,
Ozana Martinčić,
Krešimir Regan,
Davorin Vujčić
TAJNICA
Vesna Jambrović
JEZIČNO UREDNIŠTVO
Mirjana Mrakužić,
Davorka Rinčić-Pranjić
LIKOVNA UREDNICA I OBLIKOVANJE
Dubravka Rakoci
ILUSTRACIJE
Zrinka Panjkota
KARTOGRAFIJA
Tomislav Kaniški,
Darko Sekeli,
Mirjana Uršulin
GRAFIKA
Tin Horvat,
Ankica Petrović (prijelom),
Marijana Jelić (obradba fotografija),
Vesna Dumenčić,
Blaženka Kahlina-Vlahoviček,
Gabrijela Romac (obradba teksta)
KOREKTURA
Dubravko Veldić,
Maja Karšaj,
Dubravka Šalić,
Olgica Zidanić
INFORMATIČKA OBRADBA
Bojan Sudarević
 |  |  |  |
Mogućnosti kupnje – opširnije
Fizičke osobe – obročno plaćanje: – do 2 obroka.
Pravne osobe – plaćaju jednokratno bez popusta.
