filozofija

volja za moć, središnji pojam filozofije F. Nietzschea. U njegovu se djelu kao odlučujuća ontološka odredba javlja od 1882. nadalje, početno koncipirana na tragu Spinozina naučavanja o porivu (nagonu) za egzistencijom, Nastavite

srpska filozofija. Filozofska naučavanja Srba imaju izvor u bizantskoj, a poslije u njemačkoj, francuskoj. Početak srpske filozofije vezuje se za duhovni i sofiološki (mudrosni) život Srba u srednjem vijeku, koji se uglavnom odvijao u manastirimaNastavite

Ratzinger, Joseph Alois (papa Benedikt XVI.), njemački teolog i filozof (1927). Izabran za papu 2005. …

Smatra da je kršćanstvo religija koja je u skladu s razumom te da nema nesklada između vjere i znanosti.Nastavite

Kuran (Qur’an) (arapski al-qur’an: recitacija), središnji i sveti tekst islamske religije i civilizacije, tradicionalno shvaćen kao doslovno i konačno Božje (samo)otkrivenje, iz čega se dalje izvodi njegova apsolutna referentnost (apsolutna istinitost, mjerodavnost) za sve aspekte ljudskoga djelovanja i mišljenja. Nastavite

konfucijanski klasici (kineski rujia jingdian), klasična konfucijanska djela, proučavanje kojih je postalo važno obilježje kineske tradicionalne kulture kada je za dinastije Han car Wudi (141. pr. Kr. – 87. pr. Kr.) odbacio ostale škole i utvrdio konfucijanizam kao državnu ideologiju.Nastavite

knjiga prirode, u zapadnoj filozofiji prirode i teologiji prikazivanje prirode kao knjige koju je Bog “sastavio”. Hugo od Sv. Viktora (u. 1141) za knjigu prirode piše: “Sav vidljivi svijet nalik je knjizi koju je napisao prst Gospodinov;Nastavite

kalokagatija (grčki …, kalokagathia: čestitost, vrlina), ideal starogrčke izobrazbe i filozofije koji se sastoji u skladu lijepoga …, kalon) i dobroga (…, agathon), izvorno definiranoga kao personifikacija plemenitosti i dobrote.Nastavite

infalibilizam (od kasnolatinski infallibilis: nepogrešiv), u epistemologiji nauk koji smatra da postoje sigurne spoznaje koje su apsolutno istinite.Nastavite

hrvatska filozofija. Prvi tragovi prisutnosti filozofije u Hrvata potječu iz humanističkih i teoloških škola ranoga srednjega vijeka koje su nastajale uz benediktinske samostane kao glavna središta duhovnoga i znanstvenoga života.Nastavite

čovjek, prema ontološkoj odredbi M. Heideggera, biće koje se u cjelini bivstvujućega pojavljuje, za razliku od svih drugih postojećih bića, kao posebno biće bitka, kroz koje bitak “govori”, kao “kuća bitka”.Nastavite

činjenica, jedinica postojanja odn. zbiljnosti; postojeće ili zbiljsko stanje stvari, suprotno nepostojećem ili mogućem (protučinjeničnom) stanju stvari.Nastavite

common sense (engleski), zdrav razum. Pojam se najčešće određuje na više bliskih načina. Na primjer, upozorava na ono što svi ljudi zajedno doživljavaju kao svoje prirodno razumijevanje, odn. na skup vjerovanja za koje većina ljudi čvrsto smatra da su istinita.Nastavite

cogito, ergo sum (latinski: mislim, dakle jesam), iskaz izvjesnosti mišljenja na kojem se utemeljuje postojanje i za R. Descartesa prvi i najpouzdaniji temelj znanja koji se može oduprijeti hipotezi zloduha koji sumnjuNastavite

carstvo slobode/carstvo nužnosti, najprije u teološkom pogledu označuju Kraljevstvo Božje (Kristovo) i Kraljevstvo Sotone (Antikristovo)Nastavite

Camus, Albert, francuski filozof i književnik (1913 -1960). Dobitnik Nobelove nagrade za književnost (1957). …
Iskustvo pobune suprotstavljao je svemu onome što se naziva “apsurdnim”. U pobuni vidio smisao besmisla egzistencije, u kojoj su ljudski napori, kao i onaj Sizifov, beznadni.Nastavite

Bošković, Ruđer Josip, hrvatski filozof, znanstvenik, književnik i diplomat (1711-1787).

… 1725. ulazi u Družbu Isusovu i nastavlja studij u Collegiumu Romanumu u Rimu studirajući retoriku (1727-29), filozofiju (1729-32) i teologiju (1738-41).

Za svećenika zaređen 1744.
Nastavite