Hrvatski opći leksikon obrađuje vlastita imena (imena osoba, zemljopisna i druga imena), nazive i pojmove iz mnogobrojnih struka kao i određen broj stranih riječi preuzetih u hrvatski te riječi i izraza iz stranih jezika (od biblijskoga hebrejskoga, starogrčkoga i latinskoga, ruskog i talijanskog do američkog engleskog) koji hrvatskomu jeziku nisu prilagođeni, nego se rabe kao citati.Nastavite
Bibliografijski fond Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža sadrži popis rasprava, članaka i književnih priloga objavljenih u periodičnim publikacijama južnoslavenskih prostora od druge polovine XVIII. st. do godine 1945. Ispisani su i klasificirani bibliografski podaci iz više od 4000 naslova periodičnih publikacija: novina, časopisa, godišnjaka, zbirki, kalendara i sređeni u kartotečnim katalozima na oko 10 milijuna listića. Nastavite
BIBLIOGRAFIJA KAZALIŠTA donosi bibliografiju rasprava i članaka o:
a) povijesti i teoriji kazališta (dramskoga kazališta, jer balet, opera i opereta obrađeni su u 13. i 14. knjizi)
b) kazališnom životu te dramskim i kazališnim umjetnicima i djelatnicima u nas i u svijetu objavljenih u periodici na području današnjih samostalnih država Hrvatske te Bosne i Hercegovine od godine 1826, iz koje datira najstariji ovdje zabilježen novinski osvrt na kazalište, do godine 1945.Nastavite
Aalto, (Hugo) Alvar (Henrik), fin. arhitekt i oblikovatelj (Kuortane, 3. 11.1898 – Helsinki, 11. V. 1976). Jedan od pionira moderne arhitekture, u koju unosi organičke oblike primjenjujući prirodne materijale (opeku i drvo) u skladu s tradicijom svoje zemlje (radnički klub u Yyväskyläju, 1927;Nastavite
Aachen [a:’xen] (franc. Aix la Chapelle), grad u Nordrhein-Westfalenu, blizu belg. i niz. granice, Njemačka; 247113 st. (1994)…. Na području Aachena nalazila se rim. kolonija, koja se od sr. vijeka zove Aquisgranum ili Aquae Grani. Početkom sr. vijeka postao je jedno od gl. središta Franačke i stolno mjesto Karla VelikogaNastavite
Ova je enciklopedija rezultat peto stoljetne tradicije hrvatske i leksikografije enciklopedike. Treba imati na umu da Hrvatska u starijim razdobljima ne zaostaje za drugim europskim zemljama u rječničkim izdanjima, a što se tiče same enciklopedike, riječ “enciklopedija” prvi je u današnjem značenju upotrijebio Zagrepčanin Pavao Skalić (1534-1575) radeći u Švicarskoj.Nastavite
Hrvatska enciklopedija pojavila se prvi put prije više od stotinu godina u Osijeku 1887. Prvi svezak uredili su Ivan Branislav Zoch, rođen u Slovačkoj, i Josip Mencin. Taj je prvi svezak obuhvaćao natuknice od A do Bžedusi.Nastavite
Zbornik obuhvaća radove s trećeg znanstvenog skupa Hrvatska književna tradicija i modernost u djelu Petra Šegedina, koji je održan od 11. do 12. rujna 2009. u Korčuli, a povodom 100. obljetnice Šegedinova rođenja. Zbornik Dani Petra Šegedina – Hrvatska književna tradicija i modernost u djelu Petra Šegedina objavljen je u suradnji grada Korčule i Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.Nastavite
Znanstveni skup Bogišić i kultura sjećanja održan je 2008. godine u povodu stote obljetnice smrti znamenitoga pravnika, povjesničara i etnografa Baltazara Bogišića s namjerom da se razmotre i javnosti približe različiti interdisciplinarni i interkulturalni aspekti njegova raznovrsnog, a zapostavljenoga djela.Nastavite
Znanstveni časopis Studia lexicographica, pokrenut 2007., izlazi polugodišnje. Slijedom neovisnih recenzija u njem se objavljuju izvorni znanstveni radovi, pregledni znanstveni radovi, prethodna priopćenja, stručni radovi te prikazi i osvrti.Nastavite
Ovo izdanje, nazvano Nautičkim vodičem hrvatskoga Jadrana, priređeno je u suradnji s Hrvatskim hidrografskim institutom iz Splita. U zajedničko izdanje unesene su najnovije spoznaje i informacije.
Korištena je dokumentacija obiju ustanova, publikacije koje objavljuju Croatian Marinas Association u Rijeci, Adriatic Club International (ACI) te inozemni lučki priručnici.Nastavite
Ovim smo pregledom ponajprije željeli obuhvatiti nalazišta i iskazati njihovu važnost ne samo za prostor Hrvatske već i širi arheološki kontekst. On, dakako, govori i o tome na koji način arheologija svjedoči o Hrvatskoj i iz čega je sve satkana civilizacijska podloga našega prostora.
Teritorij Hrvatske, arheološki gledano, svojim je kulturnim nasljeđem najbogatiji europski prostor, ponajprije po svojoj različitosti.Nastavite
Atlas je objavljen 1993. na engleskom jeziku i namijenjen je ponajprije inozemnim korisnicima te brojnom hrvatskom iseljeništvu. Svojim korisnicima Atlas sažeto i pregledno predočuje fizičkogeografske, demografske i gospodarske osobitosti te ustavna obilježja današnje Hrvatske, ali i svjedoči o povijesti hrvatskoga naroda i njegovu kulturnu naslijeđu.Nastavite
Rječnik sadrži oko 44.000 natuknica.
Na projektu je surađivalo 94 suradnika.
Leksemi u ovom rječniku sastoje se od
– hrvatskog naziva,
– latinskog sinonima,
– podrijetla riječi (najčešće latinsko ili grčko),
– kratke definicije
– te sinonima na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku.
Temeljna je svrha rječnika bila
sakupiti i etimološki objasniti stručne izraze cjelokupne suvremene medicine,
– humane i
– veterinarske,
uključivši i dodirna prirodoznanstvena područja
– farmacije,
– fizike,
– kemije,
– biologije,
– botanike,
– zoologije,
– antropologije i dr.
Nastavite
Pravni leksikon prvo je univerzalno leksikografsko djelo na hrvatskom jeziku, s istoznačnicama na engleskom, njemačkom i francuskom jeziku, koje sustavno i cjelovito obrađuje pravo i pravnu znanost.
Pravni leksikon iscrpan je pregled: pravne znanosti, njezinih grana, disciplina, kategorija i teorija, povijesti prava i pravnih sustava, hrvatske pravne povijesti i suvremenoga državnopravnoga sustava, njegovih izvora, instituta, pojmova i pojava.Nastavite
Ovaj je enciklopedijski leksikon izrađen u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža u Zagrebu te posvećen djelu i životu najboljeg i najpoznatijega hrvatskoga dramskog pisca.
Naš je leksikon osim toga do sada najobuhvatniji prikaz renesansne epohe i tadašnje kulture u hrvatskom jeziku.
Posvećeno prošlosti i zaokupljeno oživljavanjem sustava znanja o hrvatskoj i europskoj renesansi, ovo je djelo kao kolektivna istraga povijesti mnogobrojnih društvenih, književnih i kazališnih fenomena povezanih s Držićem i renesansnim Dubrovnikom, izrađeno konzekventno po načelu sadašnjosti, što znači da sve pojave iz prošlosti tumači iz suvremene vizure.Nastavite
Pomorska enciklopedija obuhvaća sva znanja koja su u užoj ili široj vezi s morem: moreplovstvo, brodarstvo, brodogradnju, brodsko strojarstvo, brodsku elektrotehniku i elektroniku te brodsku opremu uopćeNastavite
Medicinska enciklopedija sustavno prikazuje temeljne medicinske znanosti i medicinsku praksu.
Opisuje građu ljudskoga tijela, rad organa, govori o potrebama našega organizma i opasnostima kojima je izložen, bolesnim stanjima, načinima liječenja i zaštiti zdravlja.
Briga o očuvanju fizičkoga i psihičkoga zdravlja u uvjetima ubrzanoga života jedno je od presudnih pitanja suvremene civilizacije.Nastavite
Hrvatski biografski leksikon kao višesveščana biografsko-bibliografska edicija jedno je od kapitalnih djela u suvremenomu kulturnom i izdavalačkom životu Hrvatske.
Svakom je narodu na određenu stupnju njegova kulturnog razvitka jedna od prijekih potreba sistematski obrađena i objavljena biobibliografska građa o svim onim ljudima koji su u višestoljetnom povijesnom kretanju pridonosili izgradnji njegova materijalnog i duhovnog života.Nastavite
Hrvatska književna enciklopedija vođena je nastojanjem da se na jednome mjestu okupe sve bitne informacije o hrvatskoj književnosti.
U njezinu je nastajanju sudjelovalo oko tri stotine suradnika; autori tekstova su ponajbolji hrvatski povjesničari književnosti, kritičari, teoretičari, folkloristi, teatrolozi, jezikoslovci,Nastavite
