Hrvatski egzonimi II-naslovnica

On:

Nakon priručnika Hrvatski egzonimi I., u kojem se donose preporučena imena država, pripadnih glavnih gradova i ovisnih područja te iz njih neki izvedeni oblici riječi, objavljen je i drugi priručnik o hrvatskim egzonimima. Hrvatski egzonimi II. popis je preporučenih suvremenih i povijesnih egzonima svih zemljopisnih objekata (države, gradovi, ovisna područja, regije, rijeke, planine, jezera, naselja, mora, oceani, zaljevi i dr.).Nastavite

Hrvatski povijesni atlas-naslovnica

On:

Hrvatski povijesni atlas zamišljen je kao prošireno izdanje istoimenog izdanja iz 2003. Međutim, po večini elemenata ovo je izdanje novo djelo. Najveća je promjena s obzirom na prethodno izdanje u veličini zemljovida. Promjena je uvedena i u samom prikazu povijesti hrvatskoga prostora. Nije zanemaren ni tekstualni sadržaj Atlasa, utrostručen u odnosu na prethodno izdanje.Nastavite

Enciklopedija hrvatskoga zagorja - advent

On:

advent (došašće), u crkvenoj godini, četverotjedno razdoblje duhovne priprave za Božić, kao spomen na četiri tisućljeća, koliko je po Bibliji prošlo od stvaranja svijeta do Kristova dolaskaNastavite

Enciklopedija hrvatskoga zagorja naslovnica

On:

RASPRODANO O knjizi – Predgovor – Napomene – Suradnici – Fotografije – Informacije – Primjeri – Podaci o knjizi – Mogućnosti kupnje O knjizi Enciklopedija Hrvatskoga zagorja novo je enciklopedijsko izdanje u nakladi Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža. Projekt regionalne enciklopedije posvećene Hrvatskomu zagorju Leksikografski je zavod pokrenuo na poticaj iNastavite

Hrvatski egzonimi II-naslovnica

On:

U posebnom izdavačkom nizu Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža svoje je mjesto pronašao i priručnik o hrvatskim egzonimima (ponašenicama), tj. udomaćenim zemljopisnim imenima stranih zemljopisnih objekata koja se razlikuju od izvornih imena (endonima).Nastavite

Europa i enciklopedija kultura i kodifikacija - naslovnica

On:

Znanstvenu konferenciju Europa i enciklopedija: kultura i kodifikacija organizirali su u listopadu 2011. Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Leksikografski zavod Miroslav Krleža te Filozofski fakultet i Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.Nastavite

Kruno Krstić – Studije, rasprave i članci

On:

Ova Krstićeva zbirka tekstova svakako je najpreglednije djelo samih Krstićevih djela, ali i najpotpunije djelo o Krstiću. Uvršteni članci, rasprave i studije obuhvaćaju sva važnija područja u kojima je djelovao kao polihistor, poliglot, kulturni povjesničar, a posebno kao filozof koji se usudio izići iz filozofije per se i krenuti prema predmetnosti filozofije u povijesti, jeziku, životu i društvu.Nastavite

Hrvatski mjesni rječnik

On:

Hrvatski mjesni rječnik suvremeni je imenik naseljenih mjesta (ekonima) s pridruženim imenima njihovih stanovnika (etnicima) i odnosnim pridjevima (kteticima) te pridjevima izvedenim od imena samih naselja, prvi takve vrste u nas. Opseg i službeni oblici imena naselja usklađeni su s podatcima iz Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj te njegovim ispravcima, izmjenama i dopunama.Nastavite

Leksikon Antuna Gustava Matoša-naslovnica

On:

Leksikon Antuna Gustava Matoša novo je izdanje Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža, potaknuto dvostrukom obljetnicom – 140-godišnjicom rođenja (1873) i stogodišnjicom smrti (1914) – toga prvog modernog hrvatskog književnika.Nastavite

DANI PETRA ŠEGEDINA – zbornik – Metafizička obilježja Šegedinove proze-naslovnica

On:

… Činjenica je međutim, da se mi ovdje, na istome ovome mjestu, u vijećnici grada Korčule, sastajemo svake ‘druge godine, već peti put, i da uvijek čujemo sve više novih, važnih i zanimljivih misli i prosudbi o djelu Petra Šegedina, koje su plod marnih istraživanja ove sve brojnije skupine znanstvenih i književnih kritičara …Nastavite

Likovni leksikon naslovnica

On:

Likovni leksikon četvrto je dovršeno izdanje Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža posvećeno likovnim umjetnostima, nakon Enciklopedije likovnih umjetnosti (1959-66), Bibliografije rasprava i članaka – likovne umjetnosti (1977) te Enciklopedije hrvatske umjetnosti (1995-96).Nastavite

Hrvatska_zemlja_i_ljudi_Tivar

On:

Najviše stope rasta zabilježene su 1953-63, kad je jugoslavensko, tim i hrvatsko, gospodarstvo bilo među najdinamičnijima u EuropiNastavite

Demografska slika - Broj stanovnika

On:

Demografska slika – s gustoćom naseljenosti od 76 st./km2 Hrvatska je jedna od rjeđe naseljenih europskih zemaljaNastavite

Hrvatsli sabor, proglašenje Ustava RH 22. prosinca

On:

Hrvatski je Sabor usvojio Ustav Republike Hrvatske 22. prosinca 1990. Popularno se naziva “božićni Ustav”. Nastavite

Ustanak u Villefranche-de-Rouergueu

On:

pobuna u francuskom gradu Villefranche-de-Rouergueu, koju su u rujnu 1943. izazvali prisilno mobilizirani hrvatski i bosanski pripadnici u sastavu njemačke divizije Nastavite

Milan Šufflay

On:

Milan Šufflay, (1879-1931), povjesničar. Ubijen zbog kritike vladajućega jugoslavenskog režimaNastavite

otvorena knjiga-ukp-zamjena za istaknutu sliku3

On:

Tradicionalni naziv za visokoga državnog dostojanstvenika, većinom u funkciji kraljevskog namjesnika.Nastavite

Paleolitičko nalazište na Hušnjakovu brijegu u Krapini

On:

Najstariji tragovi ljudske nazočnosti na hrvatskom tlu potječu iz paleolitika. U špilji Šandalji kraj Pule i u Punikvama kraj Ivanca otkrivene su kamene izrađevine predneandertalske rase,Nastavite