otvorena knjiga-ukp-zamjena za istaknutu sliku18

On:

čovjek, prema ontološkoj odredbi M. Heideggera, biće koje se u cjelini bivstvujućega pojavljuje, za razliku od svih drugih postojećih bića, kao posebno biće bitka, kroz koje bitak “govori”, kao “kuća bitka”.Nastavite

otvorena knjiga-ukp-zamjena za istaknutu sliku19

On:

činjenica, jedinica postojanja odn. zbiljnosti; postojeće ili zbiljsko stanje stvari, suprotno nepostojećem ili mogućem (protučinjeničnom) stanju stvari.Nastavite

otvorena knjiga-ukp-zamjena za istaknutu sliku20

On:

common sense (engleski), zdrav razum. Pojam se najčešće određuje na više bliskih načina. Na primjer, upozorava na ono što svi ljudi zajedno doživljavaju kao svoje prirodno razumijevanje, odn. na skup vjerovanja za koje većina ljudi čvrsto smatra da su istinita.Nastavite

otvorena knjiga-ukp-zamjena za istaknutu sliku21

On:

cogito, ergo sum (latinski: mislim, dakle jesam), iskaz izvjesnosti mišljenja na kojem se utemeljuje postojanje i za R. Descartesa prvi i najpouzdaniji temelj znanja koji se može oduprijeti hipotezi zloduha koji sumnjuNastavite

otvorena knjiga-ukp-zamjena za istaknutu sliku22

On:

carstvo slobode/carstvo nužnosti, najprije u teološkom pogledu označuju Kraljevstvo Božje (Kristovo) i Kraljevstvo Sotone (Antikristovo)Nastavite

otvorena knjiga-ukp-zamjena za istaknutu sliku23

On:

Camus, Albert, francuski filozof i književnik (1913 -1960). Dobitnik Nobelove nagrade za književnost (1957). …
Iskustvo pobune suprotstavljao je svemu onome što se naziva “apsurdnim”. U pobuni vidio smisao besmisla egzistencije, u kojoj su ljudski napori, kao i onaj Sizifov, beznadni.Nastavite

otvorena knjiga-ukp-zamjena za istaknutu sliku24

On:

Bošković, Ruđer Josip, hrvatski filozof, znanstvenik, književnik i diplomat (1711-1787).

… 1725. ulazi u Družbu Isusovu i nastavlja studij u Collegiumu Romanumu u Rimu studirajući retoriku (1727-29), filozofiju (1729-32) i teologiju (1738-41).

Za svećenika zaređen 1744.
Nastavite

otvorena knjiga-ukp-zamjena za istaknutu sliku25

On:

Bog, savršeno biće koje opstoji samo po sebi i koje filozofija povezuje s početkom, uzrokom i svrhom svijeta, počelom reda, jedinstva i razlika među bićima.Nastavite

otvorena knjiga-ukp-zamjena za istaknutu sliku26

On:

Bloch, Ernst, njemački filozof (1885-1977). … Emigrirao iz Njemačke (1933), boravio u SAD-u (1938-49). Bio profesor u Leipzigu (od 1949) i Tübingenu (od 1961).

Na “znanstvenoj konferenciji” 1957. u Berlinu optužen je za revizionistička skretanjaNastavite

otvorena knjiga-ukp-zamjena za istaknutu sliku27

On:

bitak (bivstvo, jestota; grčki …, latinski esse, essentia, existentia), ono po čemu sve jest, ukupnost svih postojećih svojstava neke stvari, najviši i najopćenitiji pojam bića, koji nije nikakav realan predikat, već ono što transcendira svaku pojedinačnu odredbu bićaNastavite

otvorena knjiga-ukp-zamjena za istaknutu sliku28

On:

algebra, jedna od osnovnih grana matematike, koja proučava opće brojeve i operacije nad njima. Razlikuje se od aritmetike, koja računa s poznatim veličinama.Nastavite

otvorena knjiga-ukp-zamjena za istaknutu sliku29

On:

Ahilej i kornjača, naziv za drugi od četiriju paradoksa Zenona iz Eleje, Parmenidova sljedbenika, “protiv kretanja”. Argument je opisan u Aristotelovoj Fizici. “Nastavite

otvorena knjiga-ukp-zamjena za istaknutu sliku30

On:

Abhidharma-pitaka (sanskrt: Košara višeg učenja; pali Abhidhamma pitaka), naziv za treći i posljednji dio ranobuddhističkoga kanona (Tripitaka) u kojem se nabrajaju i razrađuju najvažniji elementi Buddhina nauka (abhidharma).Nastavite

DANI PETRA ŠEGEDINA – zbornik – Zagreb u djelima Petra Šegedina

On:

Zbornik obuhvaća radove sa četvrtog znanstvenog skupa Zagreb u djelima Petra Šegedina, koji je održan od 16. do 18. rujna 2011. u Korčuli.
Zbornik Dani Petra Šegedina – Zagreb u djelima Petra Šegedina objavljen je u suradnji grada Korčule i Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.Nastavite

otvorena knjiga-ukp-zamjena za istaknutu sliku31

On:

abdukcija (latinski abductio: odvođenje), formalno zaključivanje od konkluzije i pravila na dani slučaj, od učinka na uzrok. Uz dedukciju i indukciju treći način logičkog zaključivanja, opisan prvi put kod C. S. Peircea (1867). Nastavite

Leksikon Ruđera Boskovića

On:

Izdavanje leksikona potaknuto je obljetnicom 300 godina od rođenja Ruđera Boškovića (1711.-2011.). Leksikon prati Boškovića prema doprinosima u astronomiji i optici, fizici, geodeziji, matematici. Obrađeni su Boškovićevi izumi (geodetski stalci, kružni mikrometar, teleskop s vodom, vitrometar), i njegova filozofska shvaćanja (boškovićanski obrat, kozmologija, metafizika, spoznajna teorija).Nastavite

TEHNIČKA ENCIKLOPEDIJA 1-11 (13)

On:

Tehnička enciklopedija jedinstveno je djelo u području tehnike i osnovnih prirodnih znanosti vezanih uz tehničku praksu. Pruža opća znanja iz svih područja tehnike – od građevinarstva, geodezije, strojarstva, rudarstva do elektrotehnike, brodogradnje, aerotehnike, atomske tehnike – proširuje spoznaje o tehničkim pronalascima, o njihovu razvoju od prvih eksperimenata do suvremene industrijske i znanstvene primjene.Nastavite

Hrvatska enciklopedija naslovnica

On:

Hrvatska enciklopedija u biti je opća enciklopedija, ali s pojačanom nacionalnom sastavnicom. Iako je nemoguće u cjelosti razgraničiti opće od posebnoga, u Hrvatskoj enciklopediji više od 30% prostora posvećeno je nacionalnoj građi a oko 70% sveopćem pojmovniku: Zemlji i Svemiru.Nastavite

filozofski leksikon-naslovnica

On:

Filozofski leksikon prvo je leksikografsko djelo Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža koje sustavno obrađuje filozofiju i jedno od rijetkih leksikografskih filozofskih izdanja u nas.

Leksikon je zamišljen kao djelo u duhu dobrih tradicija europske i svjetske filozofije, s uporištem u tradiciji hrvatske filozofije, ali i u potrebama naše akademske zajednice za takvim leksikonom. Ovaj je leksikon specifičan po tome što je dosad najopsežnije leksikografsko izdanje iz filozofije na hrvatskome jeziku.Nastavite

HRVATSKI OPĆI LEKSIKON – III. izdanje

On:

Hrvatski opći leksikon obrađuje vlastita imena (imena osoba, zemljopisna i druga imena), nazive i pojmove iz mnogobrojnih struka kao i određen broj stranih riječi preuzetih u hrvatski te riječi i izraza iz stranih jezika (od biblijskoga hebrejskoga, starogrčkoga i latinskoga, ruskog i talijanskog do američkog engleskog) koji hrvatskomu jeziku nisu prilagođeni, nego se rabe kao citati.Nastavite